Posljednjih godina iz Bosne i Hercegovine je raseljeno više od pola miliona ljudi. Evropska unija nudi mnoge benefite u okviru Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan, ali su za provedbu potrebne reforme.
Doktor Amar Mehmedagić znanje stečeno u Beču odlučio je primjeniti u Bosni i Hercegovini. Otvaranje ordinacije u vremenu kada sve više mladih doktora napušta državu nije bila laka odluka. Ohrabrenje je dobio kroz program finansiranja zapošljavanja mladih u Kantonu Sarajevo.
“Prva injekcija je 17.200 KM, gdje 10.000 dobijete odmah, a ostatak kao pomoć da sami sebi platite doprinose. Za godinu budete oslobođeni kompletnog finansijskog opterećenja gdje taj novac možete implenetirati u dalji rast i razvoj”, objašnjava on.
Na evidencijama nezaposlenih četvrtina je mladih. U Službi za zapošljavanje tvrde da posla ima, ali ne za izbirljive. Neiskorišteni potencijal nudi i privatni sektor.
“Svi smo u iščekivanju novog zakona o posredovanju na federalnom nivou, gdje će Služba nakon tri odbijanja adekvatna posla moći skidati osobe s evidencije nezaposlenih. U prvom dijelu godine uspjeli smo da zaposlimo oko 900 osoba i od toga je preko 500 mladih zaposleno”, ističe Amina Đonlagić, direktorica JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo.
Kroz program Garancija za mlade članice EU su olakšale procedure zapošljavanja. Isti program je dio Ekonomskog investicijskog plana za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina čeka na implementaciju.
“To bi značilo inkluzivan i ambiciozan program aktivacije koji uključuje i strukturne reforme i širok spektar političkih intervencija kako bi se podržala održiva integracija mladih na tržište rada”, pojašnjavaju iz Delegacija EU u Bosni i Hercegovini.
“Podrazumijeva skraćivanje perioda kad mlade osobe izlaze iz obrazovanja do svog prvog zaposlenja ili ostaju bez posla u tom životnom dobu pa se ponovo trebaju vratiti na tržišt rada ukoliko je potrebna prekvalifikacija, dokvalifikacija itd. Što se nas tiče, mi smo sve svoje obaveze ispunili i čekamo državni nivo”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH (NiP).
Preporuka Evropske komisije je usvajanje državne Strategije zapošljavanja u skladu sa smjernicama EU. Deficit radne snage osjetan je u skoro svim djelatnostima. Drvna industrija je jedna od najpogođenijih.
“Nažalost, broj studenata opada, mladih ljudi zainteresovanih za ovu oblast, a i sve je teže povećati plate u šumarstvu”, navodi Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine.
“Veoma je važno ponuditi mogućnost mladima – kako na radnom mjestu da se obrazuju, tako i kada je riječ o priuštivom stanovanju”, poručuje Jasmin Redžepović, sekretar za obrazovanje Svjetske federacije građevinarstva i šumarstva.
S programima podrške zapošljavanju više će visoko obrazovanih mladih dobiti priliku za posao i ostati u svojoj zemlji.