Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je na današnjoj sjednici Prijedlog ugovora o grantu za izgradnju dionice autoputa na Koridoru 5C Mostar sjever – Mostar jug, koji će biti potpisan između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Riječ je o investicijskom grantu vrijednom 140,37 miliona eura, koji je Bosni i Hercegovini odobrila Evropska komisija putem Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan. Upravljanje dodijeljenim sredstvima bit će povjereno EBRD-u, a grant će biti kombinovan s ranije zaključenim kreditnim aranžmanom između BiH i ove međunarodne finansijske institucije.
Jedna od najzahtjevnijih dionica Koridora 5C
Dionica Mostar sjever – Mostar jug ubraja se među tehnički najsloženije segmente cijelog Koridora 5C. Trasa prolazi kroz izuzetno zahtjevan teren, a projekt obuhvata izgradnju 11 mostova i vijadukata, šest dvocijevnih tunela, tri potputnjaka i dva natputnjaka, kao i centra za kontrolu i upravljanje saobraćajem. Planirane su i dvije petlje – Mostar sjever i Mostar jug – uz niz potpornih i hidrotehničkih objekata.
Cjelokupna trasa prolazi kroz područje Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a zamišljena je kao funkcionalna obilaznica koja bi značajno rasteretila gradske saobraćajnice.
Odluka na Predsjedništvu BiH
Prijedlog ugovora o grantu, zajedno s pratećom dokumentacijom, bit će upućen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na razmatranje i donošenje konačne odluke. Za potpisnika ugovora u ime BiH predložen je ministar finansija i trezora.
Izgradnja ove dionice smatra se jednim od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u zemlji i važnim korakom ka završetku Koridora 5C, koji Bosnu i Hercegovinu povezuje s evropskom mrežom autoputeva.
Realizaciju koči politička blokada
Iako je veći dio tehničke dokumentacije već pripremljen, realizacija projekta suočena je s političkim preprekama. U septembru je zaustavljen napredak na dionicama Mostar sjever – Mostar jug i Mostar jug – tunel Kvanj zbog izostanka saglasnosti Predsjedništva BiH za korištenje zemljišta koje se vodi kao vojna imovina.
Sporna su područja kasarne “Miralem Jugo” i vojnog aerodroma Ortiješ. Iako je Ministarstvo odbrane BiH ranije procijenilo da je riječ o neperspektivnoj vojnoj imovini, potrebna saglasnost još nije data, što i dalje blokira realizaciju jednog od najvažnijih saobraćajnih projekata u zemlji.