Nakon što je Sud u Moldaviji prvostepeno osudio troje državljana te zemlje na ukupno 13 i po godina zatvora zbog učešća u trening-kampovima tokom 2024. godine u BiH i Srbiji, otvara se pitanje šta je s istragom o ovim navodima u našoj zemlji. Iako su pojedinci u BiH negirali postojanje ruskih kampova nadomak Banjaluke, prema navodima moldavskih vlasti, njihovi državljani obučavani su u tim kampovima s ciljem izazivanja nereda tokom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u Evropsku uniju u oktobru 2024. godine. U međuvremenu, predmet je formiralo i Tužilaštvo BiH.
Tokom izricanja presude pred Sudom u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na kazne zatvora u rasponu od četiri do skoro pet i po godina. Niko od njih nije prisustvovao izricanju presude i za njima su raspisane potjernice. Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće prošle godine i izjasnili se da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret, ali su priznali boravak u kampu u Bosni i Hercegovini. Kao lokaciju kampa naveli su Glamočane kod Banjaluke, gdje su u jednoj šumi bili smješteni u šatorima.
Tragom ovih informacija moldavskih vlasti, Detektor, medij Balkanske istraživačke mreže BiH, došao je do lica koja su boravila u kampovima u BiH i Srbiji.
ĐANA GAZIBARA BRKANIĆ, novinarka i urednica BIRN-a
„Oni su, između ostalog – i to je sada presuda potvrdila – obučavani kako da lete dronom, kako da programiraju dron, da izviđaju iz vazduha, kao i da ispuštaju bombe, šok-bombe ili druge vrste bombi iz dronova, te za razne vandalističke činove.“
Iz državnog Tužilaštva za BHT1 danas je rečeno da je, na osnovu saznanja o postojanju kampa u kojem su moldavski državljani obučavani za izazivanje nereda u svojoj zemlji, formiran predmet na kojem se još radi.
TUŽILAŠTVO BIH
„U Tužilaštvu BiH u radu je predmet. Nakon dužeg vremena zaprimili smo određenu dokumentaciju iz Moldavije, koja je upućena na prevod kako bi se mogla detaljno analizirati, nakon čega će biti odlučeno o daljim aktivnostima. Više informacija ili detalja ne možemo davati.“
Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin ističe da su svi relevantni domaći faktori, pa i EUFOR, negirali postojanje bilo kakvih plaćeničkih kampova u Bosni i Hercegovini. Tako nešto je, dodaje, nemoguće sakriti. Navode o postojanju kampova pripisuje antiruskoj histeriji.
SLOBODAN ŽUPLJANIN, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu, Banjaluka
„Nije RS kao Rusija, dakle ogromna teritorija na kojoj bi se nešto možda moglo sakriti. Iako je danas, zahvaljujući savremenim tehnologijama, nemoguće bilo šta i bilo gdje sakriti, sasvim sigurno da u RS-u čak i kada bi tako nešto postojalo, ne bi bilo moguće sakriti. To apsolutno nema nikakve veze osim s opštom histerijom koja je prisutna prema Rusiji.“
Spoljnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da priču o kampovima ne treba neozbiljno posmatrati, ali ni uzimati zdravo za gotovo.
ĐURO KOZAR, spoljnopolitički analitičar
„Priču o ruskim kampovima na području BiH ne treba ni preuveličavati ni lako odbacivati. Najbolje je sve istražiti. BiH ne smije biti poligon za obuku bilo kakvih stranih paravojnih formacija – ni mudžahedina, niti nekakvih dobrovoljaca koji idu u rat na Bliski istok ili u Ukrajinu.“
O prisustvu ruskih kampova u Glamočanima kod Banjaluke, tragom informacija moldavskih vlasti, čekaju se detalji istrage koju vodi Tužilaštvo BiH.