Kazahstanski predsjednik Kasim-Džomart Tokajev sjedio je nedavno na glavnoj pozornici Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Petersburgu smješten između ruskog kolege Vladimira Putina i Margarite Simonjan, čelnice ruske televizijske mreže RT, koju finansira Kremlj, a koja je pod zapadnim sankcijama.
Simonjan je upitala kazahstanskog lidera o „neminovnosti“ i „zakonitosti“ onoga što je Kremlj nazvao „specijalnom operacijom“ u Ukrajini, najvećeg oružanog konflikta u Evropi od Drugog svjetskog rata.
„Postoje različita mišljenja o tome“, počeo je Tokajev diplomatski.
Otprilike dvije minute govorio je o međunarodnom pravu, Povelji UN-a i “nespojivosti” prava na teritorijalni integritet i samoopredjeljenje.
„Ako se pravo na samoopredjeljenje počne provoditi širom svijeta, umjesto 193 zemlje koje su trenutno članice UN-a, imat ćemo ih preko 600. Naravno, to bi bio haos“, rekao je Tokajev.
Bijes u Kremlju i prijetnja invazijom
A onda, rekao je nešto što je odstupilo od kazahstanskog postsovjetskog „strateškog partnerstva“ sa Rusijom.
„Zato nećemo priznati Tajvan, Kosovo, (dvije otcijepljene gruzijske regije) Južnu Osetiju i Abhaziju“, rekao je s blagim osmijehom.
„Očito će isti princip biti primijenjen i na kvazidržave, kakve su, prema našem stavu, Lugansk i Donjeck, dvije samoproglašene nezavisne republike na tlu Ukrajine“, dodao je.
Obje regije otcijepile su se od Ukrajine 2014. godine, uz vojnu i finansijsku pomoć Moskve, u ratu koji je odnio više od 13.000 života, a raselio milione.
Kremlj je osam godina kasnije priznao nezavinost te dvije regije, dva dana prije nego što će napasti Ukrajinu. Riječi Tokajeva razbjesnile su mnoge u Kremlju. Ruski zastupnik Konstantin Zatulin kaže da je Tokajev „izazvao“ Putina, te nagovijestio da bi Moskva mogla izvršiti invaziju i na sjeverne regije Kazahstana, u kojem je velika ruska populacija.
„Tamo je mnogo gradova sa većinskim ruskim stanovništvom, koji nemaju mnogo zajedničkog sa Kazahstanom“, rekao je Zatulin za Radio Moskva.
„Volio bih da Astana (stari naziv za kazahstanski glavni grad Nur-Sultan) ne zaboravi da u odnosima sa prijateljima i partnerima ne potežemo teritorijalna pitanja i ne raspravljamo se. Sa ostalima, poput Ukrajine, sve je moguće“, dodao je.
‘I saveznici užasnuti okrutnošću Rusije’
I mnogi u Ukrajini ocijenili su nastup Tokajeva hrabrim, kao izjavu koja označava početak sutona političkih, ekonomskih i vojnih blokova predvođenih Moskvom u bivšem SSSR-u, koji uključuje Kazahstan.
„Kijev je uočio hrabrost Tokajeva, koji je Putinu u lice mogao reći takvo nešto“, kaže Aleksej Kušč, analitičar iz Kijeva.
Tvrdi da će rusko-ukrajinski rat, kao i zločini koje su počinili ruski vojnici u Ukrajini, rezultirati gubitkom utjecaja Moskve u Kazahstanu i preostale četiri republike u Aziji nastale raspadom SSSR-a.
„Životinjska okrutnost (ruske) imperije na ukrajinskom tlu užasnula je čak i tradicionalne ruske saveznike“, dodao je.
Većinski muslimanski i resursima bogati Kazahstan sa više od 65 miliona ljudi, smješten je na strateškoj lokaciji između Rusije, Kine i Afganistana.
Kina i Turska će ispuniti rusku prazninu dok “mekano rusko podnožje od Urala do Altaja više neće biti stražnje dvorište nekadašnjeg carstva”, rekao je Kušč.
Komentari Zatulina nisu prvi kojima su se služili ruski političari kada su dovodili u pitanje postojanje Kazahstana.
Nedugo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, Putin je rekao da je prvi kazahstanski predsjednik, Nursultan Nazarbajev „stvorio državu na teritoriji na kojoj nikada nije postojala država“.
„Kazahstanci nikada nisu imali državnost. On ju je stvorio“, rekao je Putin.
Šest godina poslije, još jedan ruski zastupnik je progovorio, rekavši da je postojanje Kazahstana ništa drugo nego „poklon“ Moskve.
‘Kazahstan nikada nije postojao, to je poklon Moskve’
„Kazahstan jednostavno nije postojao. Sjeverni dio zemlje bio je nenaseljen“, izjavio je Vječeslav Nikonov, zastupnik Ujedinjene Rusije. „I, zapravo, kazahstanska teritorija je veliki poklon Rusije i Sovjetskog saveza“.
Izjave Nikonova zvučale su još zlokobnije ako u obzir uzmemo njegove korijene. Njegov djed Vječeslav Molotov bio je ministar vanjskih poslova SSSR-a koji je 1939. godine potpisao pakt sa nacističkom Njemačkom o podjeli Poljske, čime je utaban put za Drugi svjetski rat.
„Niko izvan zemlje nije dao Kazahstancima ovu teritoriju na poklon“, odgovorio je na te tvrdnje Tokajev u januaru 2021.
Kada je govorio o osnivačima onoga što će kasnije postati Kazahstan, spomenuo je Atilu i Džingis-kana.
U to vrijeme, Tokajev je bio naširoko viđen kao figura koju je odabrao njegov prethodnik Nazarbajev, koji je podnio ostavku 2019. godine, ali čiji je klan zadržao utjecaj u zemlji bogatoj naftom.
Godinu kasnije, Tokajev je zatražio pomoć Moskve u suzbijanju najvećih protesta u Kazahstanu u postsovjetskoj eri, snage alijanse u kojoj je šest bivših sovjetskih republika na čelu s Rusijom. Trupe su došle u Kazahstan i pomogle da se uspostavi mir, a to je protumačeno kao simbol povratka moći Moskve na tlu bivšeg SSSR-a.
No, neki u Kazahstanu su izjave Tokajeva protumačili drugačije, kao dobro izveden spektakl sa ciljem odvraćanja pažnje Zapada.
“Ovo je ništa drugo nego igra u cilju izbjegavanja sankcija Kazahstanu“, rekao je Al Jazeeri biznismen sa dobrim vezama iz Almatija, pod uslovom anonimnosti.
„Ima mnogo Rusa koji su otvoril urede i koji vode posao preko Kazahstana kako bi izbjegli sankcije“, dodao je.
(AJB)