Poslije više od dva desetljeća će njemački socijaldemokrati (SPD) ponovo predvoditi vlast u Saarlandu, malenoj pokrajini koja s graniči s Luksemburgom i Francuskom. Tako će premijerka postati Anke Rehlinger, dosadašnja ministrica gospodarstva, i to, po svemu sudeći, s apsolutnom većinom, piše Deutsche Welle.
SPD je u nedjelju dobio 43,5 % glasova, ali bi zbog velikog broja glasova ispod izbornog praga to moglo biti dovoljno za apsolutnu većinu. „Stabilnost je za mene najvažnija pri sastavljanju Vlade“, rekla je Rehlinger.
Komentatori tu izjavu tumače kao upitnik za samostalnu vlast SPD-a. Moguće je da će se preferirati stabilnija većina, možda s dosadašnjim partnerima kršćanskim demokratima ili pak sa Zelenima – ako uopće uđu u parlament, što zasad ne izgleda tako.
Potop kršćanskih demokrata i Ljevice
Kršćansko-demokratska unija (CDU) doživjela je fijasko, sa svega 28,5 % glasova, što je oko 12 % manje nego na izborima 2017. godine. „Naravno da će biti i osobnih konsekvenci”, rekao je aktualni premijer Tobias Hans o tom „gorkom porazu”.
Pravi brodolom je doživjela Ljevica koja je s 2,6 % ostala ispod izbornog praga. Prije nekoliko dana je tu stranku napustila stranačka legenda Oskar Lafontaine, na čijim je plećima saarska Ljevica znala i za rezultate od preko dvadeset posto.
U parlament bi još trebala ući desničarska Alternativa za Njemačku (5,7 %), dok će Zeleni drhtati sve dok ne bude gotovo potpuno prebrojavanje glasova. Neslužbeni rezultat kaže da su dobili 4,99502 %, što znači da im fali doslovce nekoliko glasova do izbornog praga. Liberali su ostali ispod crte s 4,8 %.
Dobro znamenje za Scholza
Izbori u Ssarlandu – pokrajini s oko milijun stanovnika – prvi su nakon formiranja takozvane semafor-koalicije u Berlinu pod socijaldemokratskim kancelarom Olafom Scholzom. Uspjeh SPD-a tumači se i kao podrška njegovoj politici. Ali i kao glas za stabilnu stranku. Jer, kršćanski demokrati su imali turbulentno razdoblje nakon umirovljenja Angele Merkel, a Ljevica je duboko podijeljena.
U maju se održavaju pokrajinski izbori u Schleswig-Holsteinu na sjeveru, kao i u najnapučenijoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji na zapadu. U listopadu su potom pokrajinski izbori u Donjoj Saskoj.