Svijet je danas, prema procjenama UN, dobio i osammilijarditog stanovnika, a simbolom te činjenice postala je beba rođena u Manili. Kako prenose lokalni mediji, Vinice Mabansag, koja je rođena u Dr. Jose Fabella Memorial Hospital u Tondu 15. novembra, odabrana je da bude osammilijardita osoba na svijetu.
“Upravo smo svjedočili osammilijarditoj bebi na svijetu na Filipinima. Njeno rođenje čekali smo oko dva sata, stigli smo u 23 sata, a beba je rođena u 1.29 ujutro, prirodnim porodom”, rekao je dr. Romeo Bituin, glavni ljekar bolnice, prenosi Index.
Prvi baby boom
Prvi poznati skok u broju stanovnika desio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere. S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.
“Majke su mogle dojenčad hraniti kašom što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece”, objasnio je Le Bras.
Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima. Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog.
“Smrtnost je bila ogromna, ali je istovremeno baby boom bio kontinuiran”, rekao je Eric Crubezy, antropolog na Univerzitetu u Toulouseu.
Sa šest miliona stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 miliona oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 miliona u prvom vijeku.
Crna smrt
Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Evropu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora. Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. vijeku, uveliko zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane. Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.
Crubezy smatra da je ključan bio razvoj vakcina, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica. Sedamdesete i osamdesete godine prošlog vijeka donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina. UN je rekao da, iako je svjetskoj populaciji trebalo 12 godina da naraste sa sedam na osam milijardi, trebaće do 2037. ili 15 godina da dosegne 9 milijardi — “znak da ukupna stopa rasta globalne populacije usporava”.