Kineske vlasti optužuju “neprijateljske sile”, uključujući strance, za poticanje uličnih demonstracija u kineskim gradovima i na mnogo univerzitetima u najvećem unutrašnjopolitičkom izazovu za Peking od prosvjeda na Trgu Tiananmen 1989. godine. Na kocki je legitimitet vladajuće Komunističke partije Kine jer demonstranti dovode u pitanje njeno upravljanje pandemijom COVID-19. Vlada je koristila represivne metode kao što su ponovljena masovna testiranja, karantine i blokade što je rezultiralo velikom nezaposlenošću i ekonomskim gubitkom.
Uzdrmani protestima, vlasti oprezno postupaju s novom situacijom. Iako se dogodilo nekoliko slučajeva policijskog nasilja, državna represija nije dosegla razmjere za koje se u početku vjerovalo. Vlada više ovisi o propagandi kako bi izazvala nacionalističke osjećaje i koristi metode koje izazivaju političke podjele kako bi se pozabavila nekim od problema koje su istaknuli demonstranti, kažu analitičari.
„Moramo odlučno suzbiti aktivnosti infiltracije i sabotaže od strane neprijateljskih snaga u skladu sa zakonom, odlučno suzbiti nezakonita i kriminalna djela koja remete društveni poredak i učinkovito održavati ukupnu društvenu stabilnost”, navodi Središnja komisija za politička i pravna pitanja KPK (CPLAC ) u saopćenju od utorka.
Politolog sa Univerziteta Bucknell Zhiqun Zhu rekao je da se izjava odnosi na strane sile koje pokušavaju potpiriti vatru političkih nemira.
„Definicije ‘infiltracije’ i ‘sabotažnih aktivnosti’ vrlo su široke. Čak se i na stranog novinara koji izvještava s lica mjesta gleda sa sumnjom”, rekao je Zhu za Glas Amerike. „Objave na društvenim mrežama i komentari o protestima također se smatraju dolijevanjem ulja na vatru.”
„U tom kontekstu, stranci koji daju kritičke komentare o prosvjedima ili uspostavljaju kontakte s prosvjednicima lako se okrivljuju za poticanje, oblikovanje i vođenje protestima”, rekao je.
Okrivljujući strance i strane vlade za nemire, kažu analitičari, Peking može potaknuti nacionalističke osjećaje koji oslabljuju proteste.
Između subote i ponedjeljka održana su 43 protesta u 22 kineska grada, procjenjuje Australski institutu za stratešku politiku sa sjedištem u Canberri, a neki analitičari kažu da su se protesti od tada proširili na više gradova i mjesta. Kinesko vodstvo pokušava ispuniti neke protestne zahtjeve u vezi ograničenja za COVID-19, kao što su karantine, te masovno testiranje.
„Vjerujem da će u sljedećih nekoliko dana većina zatvorenih područja širom Kine biti ponovno otvorena”, rekao je Hu Xijin, bivši glavni urednik Global Timesa i snažan glas Komunističke partije.
Umjesto da koristi palice protiv demonstranata — što je normalna strategija za kineske policajce za razbijanje nereda — policija je zauzeta identificiranjem mogućih pobunjenika i izazivača problema i provjerava telefone kako bi saznala kruže li slike protesta virtualnim privatnim mrežama i pristupaju li zabranjenim stranicama poput Facebooka i Twitter.
Hoće li protesti potrajati?
Analitičari su različitog mišljenja oko toga hoće li se protesti — koji zahtijevaju demokratske slobode i ukidanje cenzure — vjerojatno nastaviti.
„Malo je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti biti još velikih prosvjeda”, rekao je Zhu. „Uvode se nova pravila kako bi se ublažile mjere protiv COVID-a. Također se očekuje da će politika ‘nultog-COVID-a’ biti zamijenjena znanstvenijim i pragmatičnijim mjerama”, rekao je.
Drugi se ne slažu.
„Sljedećih dana pojavit će se još protesta u različitim dijelovima Kine, iako bi ih vlasti mogle pokušati suzbiti”, rekao je Jagannath Panda, voditelj Stockholmskog centra za južnoazijska i indo-pacifička pitanja pri Institutu za sigurnosnu i razvojnu politiku u Švedskoj. „Imidž Komunističke partije ozbiljno je oštećen zbog raširene nezaposlenosti i represije vlade.”