U jeku korone potrošnja antibiotika porasla je za 50 posto, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Sada je ona na nivou prije pandemije koronavirusa, ali i dalje zabrinjavajuće visoka. Ogromna potrošnja i primjena antibiotika u liječenju prouzrokovala je da sve češće bakterije ne možemo liječiti uobičajenim antibioticima, a farmaceutska industrija ne može tako brzo napraviti nove. Liječnici upozoravaju da su pod pritiscima pacijenata koji misle da svaku respiratornu infekciju rješava upravo antibiotska terapija. Kažu, ona nekad zna napraviti više štete nego koristi.
I prije korone u Republici Srpskoj govorilo se o problemu antibiotske rezistencije, a taj problem je kulminirao 2020. godine, kada se korona iako virusno oboljenje liječila isključivo antibioticima. Bakterije su postale otporne, a ljekari sve češće sada upozoravaju na problem da antibiotici nisu djelotvorni u liječenju, i apeluju na racionalniju upotrebu.
“Nerijetko podliježemo i pritiscima i korisnika naših usluga. Ako se radi posebno o roditeljima, pa taj strah i bojazan da se nešto iskomplikuje i onda ta želja da će riještii problem antibiotikom. Slična priča je i kod odraslih”, kaže za BHT Mladen Šukalo iz Doma zdravlja Banjaluka
Iako smo po potrošnji antibiotika koji imaju širok spektar djelovanja negdje na nivou ostalih zemalja regiona i dalje je ta potrošnja znatno veća od zemalja zapadne i sjeverne Evrope.
“Ono što zabrinjava je povećana upotreba rezervnih antibiotika. Kada to kažem mislim na antibiotike koje koristimo tek kada iscrpimo ostale terapijske mogućnosti, tako da bih rekla da je neracionalna upotreba bila na različitim nivoima”, kaže za BHT Mirjana Đermanović, načelnik Službe farmacije u Institutu za javno zdravstvo RS.
U resornom ministarstvu su upozorili da je nekoliko odjela Kliničkog centra Banjaluka upozorilo na nedjelotvornost antibiotika, koji su inače ranije bili sastavni dio terapija, te da je ovo problem koji će se morati početi sistemski rješavati.
“Bili smo u situaciji kada su se antibiotici koristili prilično neselektivno. Bila je takva psihološka presija i bilo se ljekarima teško oduprijeti, ali to je jedan veliki problem koji će nas posebno dočekati u budućnosti”, kaže za BHT Alen Šeranoić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Ljekari su apelovali na pacijente da slušaju stručne savjete, koji se posebno odnose na virusne respiratorne infekcije, bilo da je riječ o gripi ili drugim infekcijama, jer ističu često davanje antibiotika kod virusnih oboljenja napravi više štete nego koristi, pošto antibiotici dodatno naruše imunitet organizma.