Tamna strana interneta sve više uzima danak i u Bosni i Hercegovini. O seksualnom nasilju ili pokušaju seksualnog nasilja nad djecom i maloljetnicima značajnije se priča tek kada događaji dospiju u javnost. Federacija Bosne i Hercegovine i dalje nema registar pravomoćno osuđenih pedofila.
Na društvenim mrežama kruže navodne prepiske starijeg muškarca iz Visokog sa i 11-godišnjom djevojčicom iz Bihaća. Sve to je objavio djevojčicin očuh. Policija Unsko-sanskog kantona je potvrdila da je događaj evidentiran.
“Pod nadzorom Tužilaštva USK provodi se istraga. Za sada, pošto se radi o veoma osjetljivom slučaju, toliko vam možemo reći”, kazao je šef Odsjeka za opći kriminalitet u MUP-u USK Abdulah Kiranović.
Ipak, nije ovo prvi ovakav slučaj. U posljednjoj akciji Federalne uprave policije, kodnog naziva Loco, upravo u ZDK uhapšena je osoba inicijala S. D., koja je osumnjičena za izvršenje krivičnog djela iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije.
“Osumnjičeno lice je u prethodnom periodu ostvarilo kontakte s djetetom putem društvenih mreža od kojeg je zahtijevalo obnažene fotografije uz upućivanje ozbiljnih prijetnji po život i tijelo”, navodi za BHT glasnogovornik FUP-a Emil Sućeska.
A slučajevi koji dobiju sudski epilog su i dalje rijetkost, ističe nevladin sektor. Njihova analiza donosi poražavajući podatak: оd 25 krivičnih djela trgovine ljudima u toku 2019. i 2020. godine njih čak 11 odnosilo se na krivično djelo iskorištavanje djeteta ili maloljetnika u svrhu pornografije. Još poraznije je da је, od tih 11 krivičnih djela, sedam završilo samo sa uslovnom kaznom.
“Kakva je to poruka za potencijalne buduće počinitelje? Olakšavajuća okolnost koja je uzeta u obzir je da je mlad, neosuđivan, otac jednog djeteta, priznao izvršenje krivčinog djela, pri tome se radi o krivičnom djelu, radi pornografije. gdje su se prikupoljale fotografije intimnih dijelova tijela od osam djevojaka, a sve je to trajalo u kontinuitetu od jedne godine”, kaže za BHT predsjednica Centra ženskih prava Meliha Sendić.
A krivični zakon koji bi regulisao kazne za ovakva krivična djela zadovoljavajući je, ističe struka. Primjena je upitna. Trenutni problem predstavlja dokazivanje, jer se ovakva krivična djela najčešće vrše putem interneta. Stoga su izmjene neophodne.
“Da se predvidi lakši način dokazivanja i predviđanje korištenja tih dokaza kao relevantnih dokaza koji se mogu upotrebljavati u krivičnim i drugim postupcima, na taj način spriječiti vršenje tih krivičnih dijela, kvalitetnom primjenom dokaznog materijala do kojeg se može doći putem interneta”, smatra za BHT profesor na Pravnom fakultetu u Zenici Nezir Pivić.
Za društvo, najbitnije je da se procesi odvijaju pod okom javnosti, ističe sociolog Sead Pašić.
“Zato nam treba zakon, zato nam treba transprentost u nivou da, ako sam ja pedofil, da se pokaže moje lice kao što u Americi ja pedofil pokažem lice svim komšijama. Na taj način zajednica ga promatra, ona preuzima na sebe taj dio uloge čuvara”, kaže Pašić.
A do društvenog napretka, kada bi ovakve socijalne mjere bile moguće i kod nas, usvajanje i primjena zakona o registru pravomoćno osuđenih pedofila koji bi bio dostupan policiji, sudovima i tužilaštvu, te brže djelovanje nadležnih, bilo bi sasvim dovoljno da roditelji ne uzimaju pravdu u svoje ruke što, u konačnici, može imati neželjene posljedice po sve.