Finska je u utorak postala 31. članica NATO-a, a ulaskom ove nordijske zemlje u Sjevernoatlantsku alijansu određene stvari će se promijeniti. Prije svega, matematički gledano, kopnena granica između zemalja NATO-a i Rusije od utorka se udvostručila na 2.600 kilometara, jer Finska dijeli 1.300 kilometara granice s Rusijom, piše Deutsche Welle, prenosi Tanjug.
Prema stručnjacima u sjedištu NATO-a, finska vojska trenutno može sama osiguravati ovu granicu. Smatra se da su oružane snage na novom sjeveroistočnom krilu Saveza dobro uvježbane i motivirane. Finska nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce i ima oko 24.000 aktivnih vojnika i više od 900.000 obučenih rezervista.
Stoltenberg: Finska čini NATO jačim
U slučaju odbrane, kopnena vojska, mornarica i avijacija mogle bi se povećati na 280.000 žena i muškaraca.
“Za razliku od drugih zemalja, Finska nije smanjila ulaganja u vojsku nakon hladnog rata”, pohvalio je najnoviju državu članicu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“Finska sada dobija garanciju pomoći od svih NATO partnera, ali “ona, također, čini NATO jačim”, dodao je.
Primjera radi, zračne snage Finske sa 60 modernih borbenih aviona u velikoj mjeri doprinose odbrani teritorija NATO-a.
“Postoji izuzetno visok nivo podrške stanovništva, kada je riječ o odbrambenoj spremnosti”, kazao je generalni sekretar NATO-a o Fincima.
Finske oružane snage u potpunosti su na nivou NATO-a i mogu se neprimijetno integrirati u sve procese, ponavljaju iz sjedišta NATO-a. Ali, Stoltenberg još nije rekao kojim se jedinicama NATO-a, borbenim grupama na istočnom krilu, Finska želi pridružiti i koji bi objekti Alijanse mogli biti premješteni u Finsku.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško najavio je da će njegova zemlja povećati vojnu prisutnost na sjeverozapadu kao odgovor na ulazak Finske u NATO.
Udaljavanje umjesto dijaloga s Moskvom
Finska je već najavila isporuku modernih tenkova Ukrajini.
“Vjerovatna promjena vlade u Helsinkiju, nakon [parlamentarnih] nedjeljnih izbora neće promijeniti kurs Finske prema Alijansi”, izjavila je stručnjakinja za sigurnost Minna Alander s Finskog instituta za međunarodne poslove za medijsku kuću Redakciona mreža Njemačke.
O ovom pitanju postoji međustranački konsenzus.
“Politika Finske vlade prema Rusiji sve će se više temeljiti na udaljavanju umjesto na dijalogu s Moskvom”, dodala je Alander.