Finska je počela sa izgradnjom prvog dijela ograde na granici sa Rusijom u petak, manje od dvije sedmice nakon što je postala dio NATO-a i u potpunosti promijenila svoje vojno stajalište od početka rata u Ukrajini, prenosi Reuters.
U strahu od odmazde sa istoka nakon pristupanja Alijansi, Helsinki je odlučio prošle godine izgraditi fizičku barijeru na granici, a glavna zabrinutost je da bi Rusija mogla preplaviti granicu migrantima.
Malo ljudske aktivnosti
Finska se planira braniti od ponavljanja dešavanja sa istočne granice Europske unije u Poljskoj zime 2021. godine kada je blok optužio susjednu Bjelorusiju (inače nepokolebljivog saveznika Moskve) za stvaranje krize dovođenjem migranata sa Bliskog istoka davanjem viza i provođenjem do granice.
Načinjena od čelične mreže, finska ograda bi trebala prekrivati 200-tinjak kilometara granice koja se smatra najkritičnijim dijelom razgraničenja sa Rusijom do kraja 2026. godine. Šef projekta Ismo Kurki u petak je naveo kako će ograda biti opremljena sistemom nadzora, te kako joj nije namjera zaustaviti pokušaj invazije. Reuters navodi kako trenutno ima malo ljudske aktivnosti duž finsko-ruske granice koja je ukupno duga 1.300 kilometara.
I druge države prave ograde
Agencija podsjeća kako su i ranije Poljska i baltičke države počele izgradnju ograde na granicama sa Rusijom i Bjelorusijom od februara 2022. i početka invazije na Ukrajinu. Do sada su rusko-finske granice prekrivale uglavnom šume, a označene su bile niskom ogradom kojom su se zadržavale domaće životinje, ali ne i ljudi. Nova ograda će biti tri metra visoka, po vrhu će biti postavljena žilet-žica – cijena postavljanja procjenjuje se na 380 miliona eura.