Nakon svoje treće predsjedničke pobjede, Recep Tayyip Erdogan će sjesti za svoj stol kako bi se uhvatio u koštac s nizom neposrednih problema s kojima se Turska suočava. Prije svega u predsjednikovom poslu bit će ekonomija i načini rješavanja tekuće finascijske krize u zemlji.
Erdogan je tokom predizborne kampanje uspješno maknuo fokus s krize troškova života – značajno povećavši penzije i plaće, omogućivši popuste na račune za električnu energiju kućanstava, dok je raspravu premjestio na pitanja kao što su sigurnost i porodične vrijednosti. Ali turska ekonomija je u lošem stanju, a u svom pobjedničkom govoru u nedjelju navečer Erdogan je istaknuo inflaciju kao primarni problem s kojim se zemlja suočava.
“Rješavanje problema uzrokovanih povećanjem cijena i inflacijom najhitnija je tema narednih dana”, rekao je pristalicama ispred predsjedničke palače u Ankari.
“Nije nam teško riješiti ih. Nismo li mi bili ti koji su to dokazali dok sam bio premijer?”, dodao je Erdogan, govoreći o svom 11-godišnjem mandatu premijera prije nego što je postao predsjednik 2014.
Inflacija je krajem prošle godine dosegla vrhunac od 85 posto, prošlog mjeseca pala je na 44 posto, iako nezavisni ekonomisti osporavaju službene brojke i kažu da iznosi 105 posto.
Kamatna politika
Vrijednost turske valute, koju je vlada zaštitila prodajom deviznih rezervi, pada. Lira je dosegla rekordno nisku razinu u ponedjeljak ujutro 20.06. za američki dolar, izgubivši gotovo 80 posto svoje vrijednosti u posljednjih pet godina.Mnogi ekonomisti za to uglavnom krive Erdoganovu neortodoksnu politiku snižavanja kamatnih stopa, koje su gotovo prepolovljene od kraja 2021, kao sredstvo borbe protiv inflacije.
Timothy Ash, stručnjak za Tursku u londonskom BlueBay Asset Managementu, rekao je da trenutna razina valute “jednostavno nije održiva”.
Dodao je da je središnja banka “ispuhivala rezerve kako bi održala relativno stabilnu liru uoči izbora kako bi osigurala pobjedu Erdogana… S ograničenim deviznim rezervama i masovno negativnim realnim kamatnim stopama pritisak na liru je velik” .
Ali Emre Peker, direktor za Europu u Eurasia Group, rekao je da će Erdogan vjerojatno vidjeti nedjeljnu pobjedu kao potvrdu svoje ekonomske politike, za koju predsjednik tvrdi da će dugoročno ojačati tursku ekonomiju.
“Uprkos najvišoj inflaciji koju smo vidjeli u godinama, unatoč značajnom pritisku na liru, uprkos visokoj nezaposlenosti i zabrinutosti ljudi, [u] pobjedi na izborima on će se osjećati prilično opravdanim”, rekao je Peker.
Strani priliv
Peker je dodao da je Erdogan bio motiviran “željom da Tursku odvoji od sveukupne ekonomske ovisnosti o zapadnim partnerima”. Turska je posljednjih mjeseci potpomognuta novcem iz Rusije i zaljevskih zemalja. Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati položili su milijarde dolara kod turske središnje banke ili su osnovali investicijske fondove vrijedne više milijardi dolara.
Rusija je odgodila plaćanja za prirodni plin, kao i osiguravanje milijardi za prvu nuklearnu elektranu u Turskoj.
“Ekonomija se oslanjala na financiranje iz Rusije, ulaganja iz Zaljeva i to je područje na koje će se Erdogan nastaviti usredotočiti”, rekao je Peker.
Dodao je da će sljedeća tri do četiri mjeseca biti relativno mirna za ekonomiju jer prihodi od ljetnog turizma teku, slabljenje lire čini izvoz konkurentnijim i postoji niska domaća potražnja za energijom. Ali do jeseni, Erdogan bi se mogao suočiti s pritiskom da promijeni svoju ekonomsku politiku.
“Trenutna ekonomska dinamika neće moći podnijeti potrebe Turske”, rekao je Peker.
“Turska će trebati više stranih priljeva kako bi upravljala svojim vanjskim plaćanjima, a s obzirom na negativne kamatne stope, to je teško održati.”
Zapadni odnosi
Još jedna tema koja zahtijeva hitnu pozornost predsjednika na početku njegovog petogodišnjeg mandata bit će odnosi Turske sa zapadnim partnerima, posebno pitanje pridruživanja Švedske NATO-u. Turska i Mađarska jedine su članice NATO-a koje podržavaju nastojanja Stockholma da se pridruži odbrambenom savezu, sklopljenom nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru prošle godine.
Švedska i SAD rekli su kako očekuju da će pitanje članstva biti riješeno do sastanka čelnika NATO-a u Litvi u julu. Prije manje od dvije sedmice Erdogan je ponovno potvrdio svoje protivljenje pridruživanju Švedske. “Trenutno nismo spremni za Švedsku”, rekao je, navodeći zabrinutost Ankare zbog stava Stockholma prema onome što je Turska označila kao “terorističke” skupine.
“Ako Erdogan nastavi odgađati potpisivanje, očekujem veliku krizu u odnosima sa Zapadom”, rekao je Ash, iako je dodao da očekuje kompromis oko pristupanja Švedske.
Erdogan je “izvukao sav politički kapital koji je mogao iz ovih predizbora, sada je pobijedio, postoji samo loša strana odgađanja neizbježnog. Stoga očekujem da će Švedska dobiti članstvo u NATO-u na summitu NATO-a”, rekao je Ash.
Vjerojatni su sporovi sa Zapadom i oko ljudskih prava. U svom pobjedničkom govoru, Erdogan nije pokazao nikakav znak kompromisa s onima koje njegova vlada smatra “teroristima” i rekao je da neće pustiti Selahattina Demirtasa, vodećeg kurdskog političara koji je u zatvoru od 2016.
Evropski sud za ljudska prava presudio je 2020. da Turska mora osloboditi Demirtasa, rekavši da je njegovo zatvaranje bilo iz političkih razloga, ali turska vlada tvrdi da je Demirtas povezan s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja je vodila rat protiv Turske stanje od 1984. PKK se smatra “terorističkom” skupinom u Turskoj, Evropskoj uniji i SAD-u.
Na unutrašnjem planu, Erdogan se suočava s ogromnim zadatkom obnove južnih pokrajina pogođenih potresima u februaru u kojima je poginulo više od 50.000 ljudi. Trošak katastrofe procijenjen je na više od 100 milijardi dolara od strane Programa za razvoj Ujedinjenih naroda. Erdogan, kojeg je na izborima podržao veći dio regije, obećao je izgraditi 319.000 kuća u roku od godinu dana. S obzirom na značajan uspjeh nacionalističkih birača na izborima i široko rasprostranjenu želju za povratkom Sirijaca u domovinu, Erdogan će također biti pod pritiskom da pokaže znakove povratka izbjeglica.
“Naša je dužnost ispuniti očekivanja naših građana o ovom pitanju na načine i metode koji odgovaraju našoj zemlji i naciji”, rekao je u nedjelju navečer.
Turska agencija za migracije rekla je da je oko 554.000 Sirijaca vraćeno, a Erdogan je rekao da će još milion otići u Siriju u roku od godinu dana kako se budu gradili novi stanovi.
(Al Jazeera)