Aktuelni ekonomski trenutak Bosne i Hercegovine komentarisao je i Faruk Hadžić, ekonomski analitičar. On se osvnruo na najnovije ekonomske pokazatelje, pokrivenost uvoza izvozom.
“Objavljeno par novih ekonomskih indikatora za Bosnu i Hercegovinu, koje vrijedi komentarisati, a odnose se na inflaciju i izvoz i Bosne i Hercegovine”, kaže na početku svog izlaganja Hadžić i nastavlja :
“Kada je u pitanju inflacija, podaci za Federaciju BiH pokazuju da je godišnji nivo inflacije smanjen, kako sam i najavljivao prije nekoliko mjeseci i sada iznosi 5,8% (6,9% u aprilu), ali opet ponavljam, ovo ne znači da je došlo do pada cijena, već cijene i dalje, nažalost, rastu. Kada posebno analiziraju pod kategorije, onda vidimo da je došlo do novog rasta cijena hrane (+0,4%) u odnosu na bazni period, koji prati kumulativna kretanja cijena. Posebno mi je žao građana koji me često pitaju zašto nije došlo do pada cijena hrane, kako su to najavljivali pojedinci krajem prošle / početkom ove godine, kada su tvrdili da možemo očekivati masovno pojeftinjenje. Zbog takvih populističkih izjava koje nisu bile zasnovane na ozbiljnim makroekonomskim analizama, građani su formirali pogrešna očekivanja. Ipak, iz današnje perspektive je dobra stvar što se rast cijena usporio i ne bi trebalo doći do novog i značajnijeg rasta cijena. Drugi podatak se odnosi na kretanja vanjskotrgovinske razmjene. Podaci za maj pokazuju da je došlo već treći mjesec do pada izvoza, ovaj put za 153 miliona KM, a kumulativno ove godine izvoz je manji za 257 miliona KM. Razlog je značajnije manji izvoz na tržište Italije, ali ono što ohrabruje jeste da izvoz nije smanjen prema Njemačkoj, prema kojoj izvozimo 4,6% više u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine. Bez obzira, manji ukupni izvoz će značiti i usporavanje ekonomske aktivnosti ove godine”, ističe on i dodaje :
“Treći podatak odnosi se na rast broja zaposlenih radnika u Federaciji BiH. Iako je u maju zabilježen rast broja novozaposlenih, podaci pokazuju da minimalno pet kantona ima problem povećanjem broja novozaposlenih posljednjih godinu dana. U četiri kantona je manji broj novozaposlenih radnika, u jednom kantonu je to 12 radnika za godinu dana, u tri kantona se taj broj kreće u rangu od par stotina, dok jedino dva kantona imaju preko 1.000 novozaposlenih i to (KS – 3.349 i HNK – 1.220). Ovo je premalo i nedovoljno za bilo kakav ozbiljan razvojni poticaj, što pokazuje da će napokon morati doći do smanjenja poreskog opterećenja. Idealno bi bilo da nova Vlada Federacije BiH pošalje pozitivnu poruku građanima i privredi, smanji zbirnu stopu doprinosa i ispod 30%, te usvoji zakon o minimalnoj plati. To bi dovelo do snažnog povećanja optimizma i potaklo bi značajno nivo ekonomske aktivnosti”.