Pet priča ubijenih Bošnjaka u genocidu počinjenom u Srebrenici jula 1995. godine oživljene su izložbom koja je postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Na izložbi su predstavljene njihove priče uz predmete koji su im pripadali. Izložbu nazvanu “Priče iz Srebrenice” organizirao je Memorijalni centar “Potočari-Srebrenica”, a prije Sarajeva bila je postavljena u Tuzli, Prijedoru i Mostaru. Jedan od autora izložbe Azir Osmanović pojasnio je da je izložba rezultat dva projekta Memorijalnog centra i to projekta usmene historije i projekta prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida u Srebrenici.
– Predstavljeno je pet premeta povezanih s pet žrtava genocida u Srebrenici čije su priče ispričane na panoima, a do sada nisu eksponirane. Tako smo i birali priče onih o kojima se manje pričalo u javnosti. Tu su naočale, tabakera, džemper, čarapa i kaiš – dodao je Osmanović.
Svaka priča ima tri dijela. Prvi govori o tome ko je bila ta osoba, gdje je živjela i šta je radila prije rata, drugi dio posvećen je njihovom životu u vrijeme opsade Srebrenice, dok treći dio govori o predmetu šta je on značio za žrtvu i članove njegove porodice koji su predmete i donirali Memorijalnom centru. Šef tima za usmenu historiju u Memorijalnom centru Hasan Hasanović je podvukao da u Centru snime svjedočenja i urade cijelu obradu svjedočenja, urade i transkripte i prijevode kao i video indeks koji se koristi za naučna istraživanja.
Autori izložbe kažu da predano rade na prikupljanju podataka iz historije kako bi svi u Srebrenici, ali i izvan nje, znali kakve su sve strahote prošli oni koji su pokušali pobjeći iz pakla ubistva epskih razmjera, ali u tome nisu uspjeli. Uime Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari okupljenima se obratila pomoćnica direktora Amra Begić Fazlić, naglašavajući da je mnogo rada iza ove izložbe, jer se predstavljeni predmeti nisu samo tako našli u Memorijalnom centru.
– Osmanović je danima boravio u šumama oko Srebrenice i ulazio u duboke pećine u koje bilo teško ući, a još teže izaći bez ikakve opreme kako bi došao do predmeta koji su nekada pripadali našim najmilijima – kazala je.
Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović kazala je da je ovo jedna od onih izložbi za koju se ne mogu izgovoriti riječi “uživajte u izložbi” jer su i ove i sve druge priče o počinjenim zločinima teške, ali se o njima mora govoriti.
– Na razne načine je potrebno govoriti o Srebrenici. Historijski muzej već 10 godina organizira različite aktivnosti tokom mjeseca jula jer je važno održati sjećanje na Srebrenicu – dodala je Hašimbegović.
Do sada je snimljeno 520 svjedočenja ispovijesti ljudi koji su bili u Srebrenici kako bi buduće generacije mogle dobiti informacije o svemu što se dešavalo u nekoliko kobnih dana jula 1995. godine u “Zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija” kada je mučki ubijeno više od 8.000 ljudi.