Zakon koji je izraelski parlament usvojio u ponedjeljak, a kojim se ograničavaju ovlasti Vrhovnog suda, doveo je zemlju u nepoznato područje, usljed masovnih protesta opozicije. Novi zakon, poznat kao “zakon o razumnosti”, uklanja ovlasti Vrhovnog suda da poništi vladine radnje koje smatra “nerazumnim”.
Krajnje desna vlada, na čelu s premijerom Benjaminom Netanyahuom, kaže da su suci postali previše jaki i da ih treba obuzdati, dok opozicija tvrdi da je cilj vlade oslabiti pravosuđe i spriječiti ga da kontroliše vladu. Pravni efekti zakona – koji je dio šire reforme pravosuđa za koju se vlada zalagala – vjerovatno će ostati nejasni narednih sedmica.
Može li se novi zakon poništiti?
Novi zakon nije neponištiv, ali je put naprijed neizvjestan. Izrael se nikada ranije nije suočio sa sličnim izazovom. Prijedlog zakona kojeg je izraelski parlament ratificirao u ponedjeljak donesen je kao amandman na jedan od temeljnih zakona Izraela, koji čine ustavni okvir ove zemlje.
Vrhovni sud nikad do sada nije poništio temeljne zakone, već samo obične zakone koji krše temeljne zakone. No, imao je ovlasti za to, a prema novom zakonu o “razumnosti” ta ovlast će biti ukinuta. Najmanje tri organizacije civilnog društva podnijele su peticiju Vrhovnom sudu, tražeći da diskvalifikuje novi zakon na osnovu toga što je u suprotnosti s temeljnim zakonima zemlje. Čelnik opozicije Yair Lapid također je rekao da će narednih dana podnijeti peticiju.
Stavljajući Vrhovni sud u neugodan položaj, opozicija sada nastoji upotrijebiti upravo ono oruđe koje je zakon usvojen u ponedjeljak namjeravao potkopati. Kršenje “temeljnih vrijednosti” Izraela jedan je od pravnih argumenata koje bi Vrhovni sud mogao upotrijebiti da diskvalifikuje zakon, tvrdeći da je amandman nedemokratski. No, nije jasno predstavlja li prijedlog zakona dovoljan autoritarni zaokret kako bi opravdao tu odluku.
Šta će opozicija uraditi?
Usvajanje zakona vjerovatno će pojačati podjele u Izraelu, zemlji koja se suočava s nemirima, radničkim štrajkovima i pobunom nekih pripadnika vojske. Sve veći broj rezervista upozorava da se neće javljati na dužnost ukoliko vlada nastavi sa svojim planom, dovodeći izraelsku ratnu spremnost u opasnost. Izraelski liječnici započeli su 24-satni štrajk, a predsjednik Udruženja izraelskih liječnika Zion Hagay rekao je da liječnici koji su ljuti zbog ovog zakona razmišljaju o odlasku u inozemstvo.
Vlada je onima koji štrajkuju zaprijetila disciplinskim mjerama. Lokalni mediji izvijestili su da vlada traži zabranu koja bi liječnike prisilila da se vrate na posao. Novinar Al Jazeere Mohammed Jamjoom, koji izvještava s okupirane Zapadne obale, rekao je da liječnički sindikat mora dobiti odobrenje radnog suda kako bi se osiguralo da se zdravstveni radnici neće zanemarivati svoje dužnosti. Na koncu je radni sud naredio liječnicima koji štrajkuju da se vrate na posao, ali mnogi termini već su bili otkazani.
Šta još vlada planira uraditi?
Zakon od ponedjeljka usvojen je kao dio šireg plana vlade za reformu pravosuđa. Dodatni planovi za reformu uključuju velike promjene temeljnih zakona kako bi se preoblikovala ravnoteža moći između Knesseta i Visokog suda pravde, podjelom uloge državnog tužitelja i ograničavanjem mogućnosti podnošenja peticija protiv poteza vlade.
Carmiel Arbit, nerezidentni viši saradnik za Bliskoistočne programe pri Atlantskom vijeću, rekao je da Izraelci očekuju da će se reforme brzo nastaviti.
“S obzirom na to da najdesnije orjentisana vladajuća koalicija u historiji Izraela mijenja dio po dio zakona kako bi potkopala pravosuđe – izraelske demokratske institucije mogle bi biti ozbiljno ugrožene”, rekao je Arbit.
“U zemlji koja nema ustav, Vrhovni sud je bio ključna institucija, sprečavajući donošenje i provedbu zakona koji bi izraelskim ultrareligioznim strankama omogućio tiraniziranje njegovog većinski sekularnog stanovništva”, dodao je analitičar.
“Rezultat je kriza.”
Netanyahu je rekao da bi nadolazeća ljetna pauza Knesseta do sredine oktobra mogla poslužiti kao prilika za pregovore o daljim promjenama u pravosuđu, a opoziciju je okrivio za neuspjeh u postizanju kompromisa o nedavno usvojenom zakonu. U ponedjeljak je pokušao umiriti opoziciju, rekavši da se nada kako će do oktobra postići konsenzus o svim daljim zakonima.
(Al Jazeera)