Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je u veljači povjerljive razgovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom kako bi postavio temelje za pariški summit, za koji se nadao da će promijeniti strategiju Zapada u ratu u Ukrajini. Zapadni saveznici – rekao je Macron dvojici čelnika – trebali bi zauzeti stav strateške dvosmislenosti prema Rusiji koji bi ostavio sve vojne opcije na stolu.
Radikalan odmak od Bidenovog stava s početka rata
Ideja je predstavljala radikalan odmak od stajališta koje je Bidenova administracija zastupala od početka rata. Pristup Washingtona bio je osmišljen kako bi se izbjegle akcije koje bi mogle isprovocirati Moskvu i eskalirati sukob. Macron je, nasuprot tome, želio prestati postavljati granice zapadnog angažmana – ono što se naziva “crvenim linijama” Zapada – i umjesto toga držati Kremlj u neizvjesnosti, piše The Wall Street Journal.
Biden je doveo u pitanje potrebu za promjenom strategije zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do eskalacije. Scholz se također usprotivio ideji rekavši da se time riskira podjela među saveznicima i da bi zemlje NATO-a mogle postati zaraćene strane. Kada je u veljači održan summit, francuski predsjednik slušao je zamjerke Scholza i drugih – SAD je poslao Jamesa O'Briena, pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja – zbog svog poticanja novog pristupa.
Zaprepastio saveznike izjavom o slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu
Ipak, na kraju okupljanja Macron je zaprepastio saveznike rekavši na konferenciji za novinare da ne treba isključiti nijednu vojnu opciju, čak ni raspoređivanje postrojbi iz zemalja NATO-a. Macronov prkos zacementirao je njegovu metamorfozu od jednog od prvih ratnih golubova do vodećeg jastreba. Francuski predsjednik bio je zagovornik dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na početku sukoba upozoravajući da saveznici “ne smiju ponižavati Rusiju”.
Međutim, tijekom prošle godine Macron je počeo pomicati granice do kojih je Zapad spreman ići u suočavanju s Moskvom. Bio je zagovornik pridruživanja Ukrajine NATO-u, kao i Europskoj uniji. Također je bio u središtu diplomatskih pregovora usmjerenih na povećanje vojne pomoći Ukrajini pridruživši se Ujedinjenom Kraljevstvu u slanju snažnih krstarećih projektila u Kijev.
Ne želi slati vojsku u Ukrajinu da bi se tamo borila, ali…
Iza kulisa francuski dužnosnici naglasili su da Macron ne želi slati postrojbe u Ukrajinu kako bi se tamo borile. Umjesto toga, francuski dužnosnici predložili su članicama NATO-a da razmotre raspoređivanje osoblja za obuku trupa i čišćenje minskih polja. Biden i drugi američki dužnosnici više su puta odbacili mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu, među ostalim, i u predsjednikovu govoru o stanju nacije 7. ožujka.
Za Macrona je rat u Ukrajini postao test sposobnosti Europe da preživi u svijetu u kojem američka sigurnosna jamstva više nisu hermetična.
Francuski čelnik već dugo je zabrinut da europske zemlje riskiraju da se pretvore u obične vazale supersila poput SAD-a i Kine ako kontinent ne izgradi vlastite vojne sposobnosti. Saveznici su često ismijavali to stajalište kao Macronov pogrešan pokušaj da krene putem Charlesa de Gaullea, francuskog lidera nakon Drugog svjetskog rata poznatog po neovisnom stavu.
Globalna promjena
Sada Macron skreće pozornost na ono zbog čega su mnogi europski dužnosnici privatno zabrinuti: da su desetljeća transatlantskih sigurnosnih veza u opasnosti od raspada. Američki državni tajnik Antony Blinken stigao je u utorak u Pariz na razgovore s Macronom, a otići će i u Bruxelles na sastanak s drugim saveznicima NATO-a kako bi obilježili 75. godišnjicu saveza.
Budući da će Donald Trump osigurati republikansku nominaciju prije predsjedničkih izbora u studenom, europski dužnosnici strahuju da SAD pluta prema izolacionizmu. Kontinent se navikao na posthladnoratovsku mirovnu dividendu i velikodušne društvene modele koje je ona proizvela. Nacionalne vlade učinile su malo da ohrabre svoje građane na žrtve ratne ekonomije.
Posljednjih tjedana Macron je počeo koristiti mračnu retoriku kako bi pripremio francusku javnost za mogućnost izravnijeg sukoba s Moskvom upozoravajući da će ako Ukrajina padne, na red doći niz zemalja srednje i istočne Europe. Sredinom ožujka njegov službeni fotograf objavio je crno-bijele fotografije šefa države u boksačkim rukavicama kako napetim bicepsima udara po boksačkoj vreći.
Rat koji je egzistencijalan za Europu
“Što se događa u Ukrajini? Rat koji je egzistencijalan za Europu i za Francusku”, rekao je Macron tijekom televizijskog intervjua u udarnom terminu iz Elizejske palače i dodao: “Kad bi Rusija pobijedila, životi Francuza bi se promijenili. Više ne bismo imali sigurnost u Europi.”
Macronov pritisak na strateški zaokret, međutim, riskira podjele među saveznicima koje on želi ujediniti i voditi. Washington, Berlin i mnoge druge prijestolnice diljem zapadne Europe nakon Macronovih izjava u veljači odmah su objavili da ne žele poslati postrojbe u Ukrajinu. Crvene linije koje je Macron želio prekriti dvosmislenošću sada su bile potpuno razotkrivene.
“Strateška dvosmislenost je poželjna, ali sada smo završili sa strateškom nedvosmislenošću”, rekao je visoki europski dužnosnik.
Kremlj koristi podjele na Zapadu
Kremlj iskorištava podjele. Interni memorandum iz Kremlja, u koji je The Wall Street Journal dobio uvid, opisuje ruske planove za diplomatsku i javnu kampanju kako bi se pojačao razdor oko Macronova stava i oslabila javna potpora Ukrajini. U dopisu stoji da bi kampanja trebala biti osmišljena tako da Macrona prikaže kao avanturista koji bi mogao izazvati vojni sukob između Zapada i Rusije.
Nakon što je apsorbirao početni val kritika, Macron je počeo dobivati podršku za svoje ideje u europskim zemljama koje graniče s Ukrajinom i Rusijom. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski početkom ožujka rekao je da ideja o postavljanju snaga NATO-a u Ukrajinu nije nezamisliva.
Kęstutis Budrys, viši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Litve, rekao je u intervjuu da podržava Macronov pritisak zadržavanjem vojne opcije na stolu. Javnim proglašavanjem crvenih linija, rekao je Budrys, saveznici su Moskvi signalizirali vitalne strateške informacije. Kremlj može preduhitriti svaku eskalaciju, rekao je litavski dužnosnik, jer zna kako saveznici gledaju na sukob i što su zemlje spremne učiniti.
To je psihološki rat
Kalev Stoicescu, koji predsjeda odborom za obranu estonskog parlamenta, rekao je da Zapad ohrabruje Rusiju raspravljajući o svojim crvenim linijama u javnosti i dodao:
“To je psihološki rat.”
Na početku rata Macron je otuđio svoje kolege u istočnoj Europi gurajući dijalog s Putinom. Tjednima prije ruske invazije poljski predsjednik Andrzej Duda upozorio je Macrona da “čini istu pogrešku koju je napravio Chamberlain” prije Drugog svjetskog rata pokušavajući pregovarati s ruskim čelnikom.
Macron se kretao između Kijeva i Moskve u pokušaju da spriječi sukob, a nakon što je Rusija izvršila invaziju, redovito je telefonski kontaktirao s Putinom pokušavajući ga nagovoriti da sjedne za pregovarački stol. Macron je dozvolio filmskoj ekipi da dokumentira nekoliko njegovih telefonskih razgovora s čelnicima, uključujući onaj u kojem se Putin želi riješiti francuskog čelnika kako bi mogao otići igrati hokej na ledu.
Kad pokušate pregovarati s Putinom, on napravi nešto još agresivnije
“Svaki put kad pokušate pregovarati s njim, on učini nešto agresivnije”, rekao je Macronu tadašnji britanski premijer Boris Johnson nakon što je Putin priznao neovisnost dviju odcijepljenih regija Ukrajine, što je prethodilo invaziji.