Administracija američkog predsjednika Joe Bidena pojačala je pritisak na izraelsku vladu na čelu s Benjaminom Netanyahuom kako bi promijenila sredstva i mehanizme borbe u Pojasu Gaze, izbjegla izvođenje velike vojne operacije u Rafahu, formulirala jasan strateški plan za dan nakon rata i dala sveobuhvatan odgovor na humanitarnu situaciju u Pojasu.
Ovi zahtjevi i pritisci imali su obilježja odloženog sukoba između Bidena i Netanyahua, koji je počeo da se intenzivira i bjesni nakon pola godine od početka izraelskog rata u Gazi zbog razilaženja između ekstremno desničarske vlade u Tel Avivu i administracije Bijele kuće u Washingtonu. Uprkos očiglednim razilaženjima, ponavljaju argument za pravo Izraela da nastavi borbu i da se brani kako se ne bi ponovio napad od 7. oktobra.
Suzdržavanje Sjedinjenih Američkih Država od korištenja veta i od glasanja, što je otvorilo put Vijeću sigurnosti UN-a da usvoji rezoluciju kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi bez uvjeta oslobađanja izraelskih zarobljenika, ukazuje na to da je napetost u odnosima između dvije strane dostigla vrhunac.
Kada pogledamo stvarnu situaciju na terenu u Pojasu Gaze, gdje se pogoršava humanitarna kriza i gdje se stanovnici suočavaju s rizikom od gladi uz visok nivo nesigurnosti hrane, i to zbog izraelskog ometanja humanitarne pomoći i sprječavanja dolaska kamionima s hranom, vidimo da Izrael odbija zahtjev Washingtona da zaključi sveobuhvatan sporazum o razmjeni i privremenom prekidu vatre i insistira na invaziji na Rafah.
Prekretnica
Prema procjenama izraelskih analitičara, istraživača i istraživačkih centara, nakon pola godine od početka izraelskog rata u Gazi postalo je jasno da se strpljenje američke administracije počelo smanjivati, a invazija na Rafah bez koordinacije sa Bijelom kućom mogla bi predstavljati prekretnicu u odnosu Bidenove administracije s Netanyahuovom vladom i potaknuti je da izvrši pritisak prelaskom s razgovora na akciju.
Čitajući karakteristike pritisaka i neke praktične korake i mjere koje bi Bijela kuća mogla poduzeti prema Izraelu, istraživači ne isključuju da Washington uvede ograničenja na isporuku oružja Izraelu, smanji finansijsku, sigurnosnu i vojnu pomoć, kao i da ograniči kretanje i operacije izraelske vojske u Pojasu od strane američkih snaga koje će učestvovati u uspostavljanju plutajuće luke u Gazi.
Bivši konzul Izraela u Los Angelesu Jacob Dayan osvrnuo se na uticaj internopolitičkih razmatranja Bidenove administracije na prirodu odnosa s Izraelom u kontekstu nastavka rata u Gazi. Rekao je da „uprkos razilaženjima koja su dosegla tačku sukoba između Bidena i Netanyahua, Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju Izrael i podupiru ga, ali vidimo da se razilaženja i sukobi ne protežu na strateška pitanja između dvije zemlje“.
Dayan je u članku u izraelskim novinama Globes objasnio da „strateška scena pokazuje da Biden djeluje između dvoje: s jedne strane, njegove ljubavi prema Izraelu i potpune identifikacije s njim, a s druge strane, unutrašnjih političkih pritisaka unutar Demokratske stranke koji se povećavaju kako se približavaju predsjednički izbori koji će se održati u novembru i nedostatka naklonosti stranke prema trenutnoj izraelskoj vladi.“
Dayan smatra da bi Izrael trebao brinuti o narednoj generaciji u Demokratskoj stranci i preokretima koji se dešavaju na američkoj političkoj i stranačkoj sceni, rekavši:
„Vidimo da je politički centar Amerike nestao, što je veliki problem za Izrael jer dovodi do toga da podrška Izraelu postane stvar jedne stranke, dok je snaga Izraela do sada bila stranačka podrška i republikanaca i demokrata u Bijeloj kući i Kongresu.“
Nesuglasice s Netanjahuom
Politički analitičar Akiva Eldar kaže:
„Odugovlačenjem rata Netanyahu želi da nastavi politiku borbe za dominaciju s američkom administracijom u vezi s operacijom Rafah. Čak ciljano daje izjave koje ukazuju na postojanje nesuglasica sa Washingtonom u svemu vezanom za vođenje rata i pregovora o razmjeni, time nastavljajući raspirivanje krize sa Sjedinjenim Američkim Državama.“
Dodao je za Al Jazeeru:
„Kako stvari sada stoje, Netanyahu (a ne Izrael) je na putu ka sukobu s američkom administracijom i nije jasno kako će se završiti. Biden je već nagovijestio, kroz curenje informacija u američkim medijima, da će u jednom trenutku zalihe odbrane biti pogođene i isporuke oružja Izraelu biti smanjene.“
On objašnjava:
„Ono što se danas dešava u odnosima između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država predstavlja ozbiljnu krizu, ali su se i u prošlosti dešavale krize između ove dvije zemlje, čak i u situacijama oko rata“.
Napominje da su tokom oktobarskog rata 1973. postojale duboke nesuglasice između bivšeg američkog državnog sekretara Henryja Kissingera i vlade Golda Meira:
„Nakon rata 1973. godine, Sjedinjene Američke Države su koristile zalihe oružja kako bi natjerale Izrael da prihvati privremeni sporazum s Egiptom.“
Ograničenje dovodi do konflikta
U zaključku procjene situacije koju je izdao Institut za istraživanje nacionalne sigurnosti Univerziteta u Tel Avivu, čiju kopiju je dobila Al Jazeera, stoji da je posljednji razvoj događaja i nesuglasice između Washingtona i Netanyahuove vlade oko izvođenja vojne operacije u Rafahu prijete povećanju ograničenja za izraelsko rukovodstvo kada je riječ o odlukama vezanim za nastavak rata u Pojasu Gaze.“
Prema istraživaču Eldadu Shavitu, koji je učestvovao u izradi procjene situacije, do ovoga je došlo nakon nekoliko mjeseci u kojima je bratimljenje, podrška i pomoć koju su Sjedinjene Američke Države pružile Izraelu bio glavni faktor utjecaja na obim vojnih operacija u Pojasu Gaze, istučući da kritička američka pozicija ubrzava širenje kritika protiv Izraela na međunarodnoj sceni.
Shavit kaže:
„Iako američka administracija još uvijek želi naglasiti da dijeli cilj Izraela da porazi Hamas, budući da se suzdržala od pridruživanja pozivima na hitan prekid vatre, a još uvijek ne pretvara svoje kritike u djelo, cilj joj je da spriječiti vojnu operaciju velikih razmjera u Rafahu, koja bi joj otežala nastavak podrške Izraelu. Izrael mora uzeti u obzir da uspostavljanje američke luke u Gazi, za koje se očekuje da će trajati otprilike dva mjeseca i zahtijeva prisustvo hiljade američkih inženjerskih, radnih i pomorskih snaga, može ograničiti slobodu djelovanja izraelske vojske na svim nivoima i otežati njene planove za nastavak rata“, smatra Shavit.
Stoga, Shavit ne isključuje mogućnost da će luka postati konfliktna tačka između američkih snaga i izraelske vojske i da će izazvati još napetosti između ove dvije države, posebno jer postoji mogućnost da Hamas izazove neki incident koji bi doveo, na primjer, do razmjene vatre između američkih i izraelskih snaga.
(Mohamed Watad, Al Jazeera)