Osim Hrvatske koja je potvrdila da će kosponzorirati Rezoluciju o Srebrenici, još pet drugih država pridružilo se ovom popisu – Estonija, Bugarska, Luksemburg, Poljska i Bangladeš. Uprkos ovoj podršci u Memorijalnom centru Srebrenica svakodnevno dobijaju prijetnje. Kome i zašto je sporna Rezolucija o genocidu u Srebrenici? Zašto umjesto poruka pomirenja svjedočimo huškačkoj retorici? Do kada će presude međunarodnih kaznenih sudova i Suda u BiH biti samo slovo na papiru onima koji negiraju genocid svakodnevno?
Umjesto poruka kojima bi se radilo na izgradnji suživota i povratka u svim krajevima Bosne i Hercegovine, političko rukovodstvo Srbije i bh. entiteta Republika Srpska nastavlja svoju retoriku negiranja genocida i protivljenja usvajajnju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, u Ujedinjenim nacijama.
NURA BEGOVIĆ, Udruženje „Žene Srebrenice“
“Ta rezolucija je jako važna, pogotovo za suživot, a moguć je suživot samo treba ova rezolucija da se primjeni da se donese, konačno je svijet shvatio da je ovo jako teško bez kazni, sankcija onih koji podstiču mržnju, lažu, kojima je stalo do političkih poena da minimiziraju zločin, da negiraju genocid”.
Vlast Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici tumače na svoj način, pa govore o onome što ne piše u rezoluciji kako bi dezavuisali javnost, smatraju stručnjaci.
KASIM TRNKA, ekspert za ustavno pravo
“Rezolucija je dostupna javnosti i ko god ima potrebe i volje da pogleda neće naći nijedan termin ni Srbija, ni Republika Srpska,ni ukidanje Republike Srpske, ništa slično da su Srbi genocidan narod”.
DUŠKO RADOSAVLJEVIĆ, politikolog
“Niti je rezolucija uperena protiv srpstva i RS-a, protiv Republike Srbije itd. Jednostavno oni ne žele da ispuste šansu koja im je sad data da ponovo zaigraju na najpodliju kartu, a to je karta etničkog šovinizma, nacionalizma i bojim se još mnogo gorih stvari”.
Dok političari pokušavaju razjediniti Bosnu i Hercegovinu prijetnjama i zapaljivom retorikom, sve trpe građani.Memorijalni centar Srebrenica dobio je najmanje 1.900 poruka i tvitova prijetnji, negiranja žrtava, provokacija i slavljenja ratnih zločinaca, u posljednjih 7 dana sa lažnih i stvarnih profila na društvenim mrežama, objavio je Emir Suljagić direktor memorijalnog centra Srebrenica. Ova priča nije priča samo o Srebrenici, o našem dokazivanju istine, ili upornom vraćanju na 1995. godinu. Mi smo činjenice dokazali na sudovima.Ovo o čemu govorimo pred UN-om je nastojanje da učinimo Srebrenicu primjerom i upozorenjem za druge, napisao je Suljagić.
U Srebrenici je počinjen genocid i za to postoje brojne presude međunarodnih i domaćih sudova. Uprkos tome, rukovodstva Srbije i bh. entiteta Republika Srpska i dalje negiraju genocid i čine sve da rezolucija ne bude usvojena u UN-u. Šta se krije iza ovoga?
ENES HODŽIĆ, novinar BIRN-a BiH
“Krije se pokušaj da se zapravo nekako ponovo iskrive činjenice o zločinima koji su počinjeni u BiH bez obzira na sudske presude, dakle ponovo se vraćamo na ono što se naziva negiranje relativizirane sudski utvrđenih činjenica, koje su jako važne u cijelom tom procesu tranzicijske pravde kojim bi trebala da teže društva u cijeloj regiji posebno u BiH gdje smo svjedočili svim tim dešavanjima tokom 90-ih godina”.
Iako je u BiH od jula 2021. godine po zakonu negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca zabranjeno i kažnjivo, svjedočimo i dalje svakodnevnom negiranju genocida čak i u javnom prostoru i to visokopozicioniranih osoba. A, prva optužnica za negiranje genocida podignuta je, tek prije nekoliko dana.