Strane investicije za 16 odsto veće su u prošloj u odnosu na 2022. godinu.
Direktne strane investicije u našu zemlju prošle godine iznosile su milijardu i 708 miliona KM, što je za 233 miliona maraka više u odnosu na 2022. i skoro dva puta više nego 2020.godine
Po visini ulaganja izdvaja se nekoliko država i sektora u koje se investiralo.
“Zemlje koje su najviše ulagale u BiH su Rusija, Holandija, potom Hrvatska, Velika Britanija i Turska. Što se tiče sektora ulaganja u kojima je najveći priliv stranih ulaganja registriran, to je sektor finansijsko-uslužnih djelatnosti, potom proizvodnje, trgovine i ostalo”, navodi Jasmina Penava iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Iako bi se posmatrajući statističke podatke moglo zaključiti da BiH postaje atraktivna destinacija za ulaganje, prema mišljenju ekonomista, iznos stranih investicija nije nešto čime se možemo pohvaliti. Rast investicija je, smatraju, u prvom redu rezultat inflacije, ali i knjigovodstvene akrobatike gdje kompanije u stranom vlasništvu reinvestiranje svoje dobiti ostvarene u BiH knjiže kao ulaganje.
“Mi moramo da imamo mnogo veći porast kad su u pitanju inostrane investicije, koje treba da budu izražene u milijardama, da bi mogli da kažemo da smo nešto uradili. Ali opet bolje je to nego ono što smo imali prethodnih godina da smo na istom nivou ili minimalnim porastom koji je skoro zanemariv. Ili ne daj Bože da imamo stagnaciju. Znači to je skroman rezultat. Ne možemo biti zadovoljni s tim”, smatra ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
“Povećanje nije suštinsko već samo vrijednosno. Jedan vrlo problematičan podatak je da se među vodećim investitorima pojavljuje Ruska Federacija, a znamo da uglavnom nema nekih novih ulaganja iz Ruske Federacije koje možemo osjetiti. Tako da je pitanje šta su tu stvarna ulaganja ili je možda u pitanju pokušaj nekog da izbjegne sankcije”, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.
Strani investitori koji već posluju u BiH ističu niz naših komparativnih prednosti kao što su povoljan geografski položaj, blizina zapadnoj Evropi, solidna infrastruktura, niska cijena energije i povoljna cijena rada. Naravno postoje i mane koje odvraćaju od ulaganja u BiH.
“Politička stabilnost i koliko je radne snage stvarno raspoloživo i koliko je radna snaga obučena. To su ozbiljni izazovi i svako onda treba za sebe da procijeni da li je spreman da rizikuje. Da li se osjeća spremnim i sposobnim da riješi te izazove da bi profitirao od ovih komparativnih prednosti”, navodi Edin Dacić, predsjednik Savjeta stranih investitora Područne privredne komore Banja Luka.
Od završetka rata, strani investitori u Bosnu i Hercegovinu uložili su oko 20 milijardi maraka. Na prvu zvuči mnogo, ali ustvari i nije, kada se zna da je u pitanju period od 29 godina i da je u pojedine zemlje regiona uloženo nekoliko puta više.