U Centru za kulturu Mostar okruglim stolom pod nazivom “Mostar i Bogdan Bogdanović” zatvorena je izložba “Večito – sto godina od rođenja arhitekte Bogdana Bogdanovića“. O ovom slavnom graditelju poznatom i po Partizanskom spomen groblju u Mostaru govorile su arhitekte, historičari, konzervatori. Moderator okruglog stola je bio dr. Dario Terzić urednik kulturnih programa Centra za kulturu Mostar.
Hajna Tucić historičarka umjetnosti za Radio Gradska mreža (RGM) je rekla da Partizansko groblje prevazilazi mnoge svjetske memorijale Drugog svjetskog rata.
“Ovaj spomenički kompleks ne samo arhitetonsko već i skupturalno djelo pejzažne arhitekture simbolično, metaforično, apstraktno, asocijativno, znači to je toliko kompleksno i toliko značajno da zaista prevazilazi mnoge svjetske memorijale Drugog svjetskog rata. Naprimjer, imamo ih u Egiptu, Australiji, Japanu, u Izraelu, na Filipinima, na Malti, u SAD-u, u Velikoj Britaniji. Na prostoru Jugoslavije ima trideset memorijala Drugog svjetskog rata, osim Bogdana Bogdanovića još nekoliko umjetnika, koji su poznati koji su radili to su pretežno skulptori, a onda su neki drugi koji su arhitekti sa njima sarađivali, npr. Vojin Bakić, Miodrag Živković, Ivan Sabolić, Boris Kalin, Juraj Midhart, Dušan Džamonja. Oni su autori, također, poznatih memorijala Drugog svjetskog rata, ali mi u Bogdanu Bogdanoviću ovdje vidimo i arhitektu, i umjetnika, i primjenjenu umjetnost u pejzažu, to je nešto nevjerovatno šta je on postigao i koliko godina je to trajalo ta priprema, sa majstorima iz lokalne zajednice, sa majstorima sa Korčule, majstorima iz Temske iz okoline Pirota, mislim i iz Dubrovnika. Tako da je ideja koju je sproveo sa očuvanjem sjećanja na Mostarce koji su branili grad i kako je to pozicionirano u odnosu na grad Mostar to je nešto što je potpuno jedinstveno i stvarno potresno, ja kad sam prošle godine prvi put bila na terenu to je zaista ostavilo veliki utisak na mene i mislim da je to razlog zbog čega su me pozvali da se uključim”, rekla je Hajna Tucić historičarka umjetnosti.
Arhitekta Srđan Gavrilović je rekao da ništa ne postoji slučajno u djelu Bogdana Bogdanovića.
“Prosto on je čovjek koji proučava mjesto, klimu, koji se bavi mogli bi reći kritičkim regionalizmom možda čak i prije kritičkog regionalizma kao pravca arhitekture koji je postojao u Evropi. On se bavi vernakularnom arhitekturom, mjestom, materijalom, zvukom, on se bavi faktičkim , taktilnim ali Iionim drugim svojstvima prostora koji su duhovno i neuhvatljivi. Tako je i sa Partizanskim grobljem, to je apsolutno tako. U okviru Partizanskog groblja imate akustiku, taktilnost prostora, upotrebu materijala, lokalnog materijala, korištenog sa lica mjesta, sa kuća kamenih škriljaca iz Neretve i tako dalje. Tako da je to sve nešto što ga svrtstava u najbliže okvire kritičkog regionalizma i vernikularnosti što se tiče same arhitekture”, rekao je Gavrilović.
Maida Garić konzervatorka umjetnosti kaže da je potrebno povećati svijest o tome šta bi podrazumjevala konzervacija spomenika
“Ne bi smjelo da se ide u neke radikalne obnove kao što je sada trenutno primjer kod nas u BiH da taj neki trend loših interpretacija odnosno načina konzervacije, jer se ona shvata kao obnova, kao nekakvo obnovljavanje kao vraćanje tih spomenika, kao da su napravljeni jučer. Međutim, tu treba da se desi jedna konstruktivna, konkretna zaštita, spomenika, prvenstveno dakle sigurnosna zaštita kompleksa, a onda da se dokumentuje stanje i da se tek onda pristupa nekoj konkretnoj konzervaciji objekta. Voljela bih da na ovom skupu naglasim da nam je sam autor pomogao dosta sa svojim spisima, zapisima i projektovanjem i cijelim tim filozofskim pristupom u radu. Jasno nam je jer je u par navrata i za Partizansko groblje, i za Vukovarske tornjeve i za spomenik u Novom Travniku on je striktno bio samo za konzervaciju, nikakve dodatke i nikakve rekonstrukcije”, rekla je Garić.
Izložba “Večito – sto godina od rođenja arhitekte Bogdana Bogdanovića“ čiji su organizatori Centar za kulturu Mostar i Centar za graditeljsko nasljeđe “VAM” Beograd nakon Mostara svoj put nastavlja u Travnik.
“Izložba je priređena za stogodišnjicu njegovog rođenja koja je bila 2022. godine. Te godine je održana prva retrospektivna izložba u biblioteci Grada Beograda i od tog trenutka pa do danas izložba je gostovala u devet gradova koji imaju Bogdanovićeve spomenike. Odmah nakon ove izložbe idemo u Travnik, imamo svečano otvaranje u srijedu u Zavičajnom muzeju Travnik, a potom slijedi Bihać, te u novembru Velika rekapitulacija bosanskohercegovačkog ciklusa u Sarajevu. Ovo što se vidi na krugovima je njegov cjelokupan opus, dakle kada se navrši stogodišnjica neke važne ličnosti retrospektiva podrazumjeva cjelokupnost predstavljanja. Na svakom krugu je predstavljen po jedan od njegovih ukupno dvadeset spomenika, a s obzrirom da je izložba u Mostaru gradu koji je višestruko značajan za Bogdanovićev opus, ali istovremeno i za koga je Bogdanović vrlo značajan u jednom dijelu ove velike postavke jeste i monografska postavka posvećena Partizanskom groblju, znači jedan historijat detaljan od inicijative, prve posjete Bogdanovića Mostaru do konačne izgradnje spomenika i nadalje kako je spomenik živio narednih decenija”, rekla je mr Mare Janakova Grujić iz Centra za graditeljsko nasljeđe Beograd.
U protekle tri sedmice koliko je izložba bila postavljena u Centru za kulturu vidjelo ju je oko hiljadu posjetilaca, a stotine učenika osnovnih i srednjih škola prošlo je kroz radionice koje je vodila muzejski pedagog Aida Šarac Berbić.
(Mostarski.ba)