Iako jedan od najprometnijih i privredno najrazvijenijih kantona u Bosni i Hercegovini, Tuzlanski kanton i dalje nema nijednog kilometra autoceste ni brze ceste. Također, Tuzlanski kanton na godišnjem nivou u budžet Federacije BiH donosi milione KM, a zauzvrat je dobio potpunu cestovnu blokadu zbog čega vlasti u Tuzlanskom kantonu žele samostalno krenuti u cestovne i infrastrukturne projekte. Kakve su ekonomske i infrastrukturne perspektive ovog kantona?
Ekonomske perspektive Tuzlanskog kantona su ogromne jer je ovaj kanton jedan od gospodarski najrazvijenijih. No, za infrastukturne perspektive izostaje razumijevanja s viših razina vlasti, posebice federalne, koja ni ove godine nema u planu izgradnju brze ni autoceste u Tuzlanskom kantonu.
FARUK ŠIRBEGOVIĆ, Udruga poslodavaca Tuzlanskog kantona
“Postojeće stanje s našim magistralnim putevima, mislim da to više uopće ne treba dokazivati. Svima nam je to jasno, da je to više ne održivo i da ga trebamo mijenjati”.
IRFAN HALILAGIĆ, premijer Tuzlanskog kantona
“Hajmo postaviti prioritete i da oni koji dođu na bilo koje pozicije, u institucijama Tuzlanskog kantona, a posebno viši nivoi vlasti i oni koji budu poslanici u oba doma Federalnog parlamenta da snažno zastupaju te interese”.
A sve dosadašnje strukture, koje su iz Tuzle izabrane na federalnu razinu, zaspostavljale su infrastrukturno Tuzlanski kanton. Pa se tako do Sarajeva iz Tuzle 120 kilometara putuje čak dva i pol sata. Jedna od najgorijih magistralnih cesta je Tuzla – Doboj. A deseci političkih zastupnika sjede u parlamentima federalnih i državnih razina i vode važna ministarstva.
EDIN DELIĆ, gradonačelnik Lukavca
“Ova sredina nije za posljednjih trideset godina izrodila političku elitu koja bi u prvi plan stavila interese.Dakle mi moramo voljeti domovinu od svog dvorišta, ulice i grada iz kojeg dolazimo.Nekako ljudi odavde, kada odu preko Karaule zaborave odakle su krenuli, pa tamo glasaju za koeficijente koji su štetni po interes lokalne zajednice.Prave se autoputevi, a najmnogoljudniji kanton sa najvećim prihodima, sa njvišim industrijskim nema kilometra autoputa.To ne može biti slučaj”.
Najzanimljiviju, ali i najrealniju konstataciju tijekom konferencije u Tuzli, čija je tema bila upravo cestovna infrastruktura, imao je državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto. Kaže, najveća misterija poslijeratne bosanskohercegovačke politike je da je Tuzla, umjesto da je postala najveći logistički centar, potpuno ostala cestovno i željeznički izolirana.
EDIN FORTO, ministar prometa i komunikacija BiH
“Kad god neko pita kad će autocesta Sarajevo-Beograd, ja kažem onda kada se Tuzla deblokira prema sjeveru. Tad će biti i to je ključni momenat u izgradnji te komunikacije”.
Tuzlanski kanton je u 2024. godini prometno ostao potpuno izoliran.Potpuno je ugašen željeznički promet, aviokompanije otkazuju suradnju s Međunarodnim aerodromom Tuzla, a zakrpljene i prenapučene magistralne ceste ostaju i dalje surova realnost, kojom ćemo očito još dugo voziti.