Na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji (RNC) u Milwaukeeju u ključnoj državi Wisconsin, 17. srpnja senator iz Ohija, James David Vance, prihvatio je nominaciju Donalda Trumpa i postao formalni republikanski kandidat za američkog potpredsjednika.
Nominacija J.D.Vancea dočekana je s oduševljenjem jer se radi o mladom i perspektivnom republikanskom političaru koji bi Trumpu mogao poboljšati izglede za izbornu pobjedu.
Međutim, nakon par tjedana nakon što je izišla na vidjelo Vanceova antitrumpovska prošlost, rigidni desničarski stavovi i slab rejting u anketama, oduševljenje je dobrim dijelom splasnulo. Mnogi se pitaju koliko je izbor Vancea za potpredsjednika dobar izbor za Trumpa i republikance, a koliko nedostatak.
Skromno podrijetlo
J.D. Vance rođen je 2. kolovoza 1984. u Middletownu (savezna država Ohio) u gradiću koji je nekoć bio prosperitetno industrijsko središte usred Pojasa hrđe, ali je kasnije doživio gospodarski krah zbog deindustrijalizacije SAD-a i odlaska kompanija i radnih mjesta u prekomorske zemlje.
Rođen je u obitelji irsko-škotskog podrijetla. Njegovo djetinjstvo bilo je obilježeno siromaštvom i obiteljskim problemima, uključujući borbu njegove majke s ovisnošću o drogi.
Roditelji su mu se razveli dok je bio dijete. Politolog John Ganz napisao je da je Vance „smatrao svoje podrijetlo prednošću i nedostatkom, antisnobizmom koji mu je dobro poslužio dok je ulazio u dvorane moći i bogatstva.“ Vance je pronašao spas u podršci svoje bake i djeda, koje je zvao Mamaw i Papaw. Njihov utjecaj igrao je ključnu ulogu u njegovom životu i stvorio temelj za njegov budući uspjeh.
Od marinca do književnika i političara
Nakon završetka srednje škole, Vance se 2003. pridružio američkim marincima i služio je šest mjeseci u Iraku, što mu je pomoglo da razvije disciplinu i vještine koje su mu kasnije koristile u životu. Po povratku iz vojske, upisao se na Državno sveučilište Ohio, gdje je 2009. diplomirao politologiju i filozofiju. Kasnije je završio pravo na elitnom sveučilištu Yale, gdje je stekao još širi uvid u pravne i društvene probleme s kojima se suočava Amerika. Potom je radio u pravnoj struci započevši karijeru korporativnog odvjetnika koja nije dugo trajala jer se preselio u San Francisco gdje je krenuo raditi kao rizični kapitalist.
Tijekom studiranja krenuo je pisati svoje memoare pod nazivom „Gorštačka elegija: Memoari jedne obitelji i kulture u krizi.“ Knjiga je objavljena 2016. i Vancea je učinila poznatom osoba u SAD-u. Djelo je postalo bestseler i potaknulo je široku raspravu o društvenim i ekonomskim izazovima s kojima se suočava bijela radnička klasa u Americi. U romanu, Vance detaljno opisuje teškoće s kojima su se suočavali njegova obitelj i zajednica, uključujući ovisnost, siromaštvo i nedostatak prilika. Istovremeno, knjiga je i osobna priča o prevladavanju tih izazova kroz rad, obrazovanje i obiteljsku podršku. Prema knjizi je snimljen istoimeni film 2020. koji je odnio mnoge nagrade.
Nakon uspjeha knjige Vance se uključio u politički život. Iako je najprije odbijao ući u političku arenu (premda je podržavao republikance), 2021. je vidio priliku i objavio je svoju kandidaturu za američki Senat kao republikanski kandidat u državi Ohio. Njegova politička platforma stavila je naglasak na obnovu američke radničke klase, kritiku velikih tehnoloških tvrtki i protivljenje nekontroliranoj ilegalnoj imigraciji. Na izborima 8. studenog 2022. tijesno je pobijedio demokratskog kandidata Tima Ryana omjerom glasova 53-47%. Od siječnja 2023. preuzeo je funkciju senatora na kojoj je i danas. Nakon 1970-ih prvi je senator iz Ohija bez da je prethodno obnašao neku funkciju vlasti što je rijetkost u američkoj politici.
Od protivnika do pristaše Trumpa
Uoči predsjedničkih izbora 2016. J.D. Vance bio je vatreni kritičar Donalda Trumpa. Javno je Trumpa nazivao „idiotom“ i rekao da je „vrijedan osude“. Privatno ga je usporedio s Adolfom Hitlerom što se savršeno uklapalo u antitrumpovsku kampanju američkog establišmenta. Vance sve do izbora za Senat 2022. nije bio voljan nazvati izbore 2020. na kojima je Trump doživio poraz „ukradenim“ nego je koristio izraz „nepošteni“.
Ustvrdio je kako je direktor Facebooka Mark Zuckerberg organizirao veliku urotu kako bi Joe Biden pobijedio Trumpa. Prema njemu, Zuckerberg je potrošio 420 milijuna dolara na kupovanje lokalnih izbornih odbora u ključnim swing državama u prodemokratskim okruzima kako bi Bidenu donio presudne glasove. S vremenom se Vance preobrazio od klasičnog anti-Trump do pro-Trump republikanca. Do prošlog mjeseca, kada je postao Trumpov zamjenik, definitivno se transformirao u pro-Trump smjeru.
Očito je da se radi o političkom pragmatizmu kako bi dobio visoku državnu funkciju jer Vance nije nepromišljeni političar koji donosi odluke instinktivno nego analitički. Ako se dogodi smrtonosan atentat na Trumpa tijekom kampanje i za vrijeme potencijalnog mandata (što nije isključeno s obzirom na američku političku povijest i sadašnjost), Vance će biti taj koji će preuzeti Trumpov položaj.