Prisilno prosjačenje i dječiji brakovi jedna su od najčešćih oblika trgovine ljudima zastupljenih i u našoj zemlji. Najčešće žrtve su romska djeca, a posebno je zabrinjavajuća situacija u Bijeljini, gdje svakog dana na ulici prosi više od 50 djece. Rješenje vide u izgradnji prihvatilišta i sistemskom pristupu.
Bijeljina je jedan od gradova u kom je evidentiran najveći broj djece u prosjačenju. Najčešće žrtve su romska djeca.
SNEŽANA GAJIĆ, Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja “Otaharin”
Bijeljina je grad koji generalno broji dosta visoku romsku zajednicu sa velikim brojem djece a potaci otaharina ombudsmana su da taj broj varira između 50 i 60 djece koja aktivno i svakodnevno prose na ulicmaa našeg grada. Djeca nisu tu svojom voljom, ona su primorana natjerana najčešće od svojih roditelja ili drugih organizatora te radnje
Zloupotrebe djece postaju sve brutalnije i sve učestalije, upozoravaju iz nevladinog sektora.
LJILJA LUKIĆ, Fondacija “Lara” Bijeljina
Državna statistika pokazuje da je prošle godine bilo 37 žrtava trgovine ljudima od toga je samo 9 punoljetnih sve ostalo su maloljetne osobe. Najčešće je bilo slučajeva prosjačenja pa se izuzimaju djeca i rani brakovi odnosno djevojčice koje se prodaju.
U Bijeljini se nadaju da će situaciju popraviti izgradnja prihvatilišta za djecu sa ulice.
SNEŽANA GAJIĆ, Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja “Otaharin”
Očekujue se da će do sredine sljedeće godine objekat biti završen tu će biti prihvatilište za djecu u riziku ne samo iz bijeljine nego regionalnog karaktera
Da je neophodan sistemski pristup svjesni su i nadležni, koji ističu da je ova oblast u Republici Srpskoj definisana entitetskim akcionim planom za suprotstavljanje trgovini ljudima.
NIKŠA GLIGIĆ, republički koordinator za suprotstavljanje trgovini ljudima u RS
“Krivični zakonik jasno precizira djelo trgovine ljudima odnosno djela prisilnog prosjačenja djece. Јasno je precizirao uslove pod kojima i elemente ovog krivičnog djela i sankcije koje su predviđene za izvršenje ovog krivičnog djela”
Naši sagovornici složni su u ocjeni da je podizanje svijesti javnosti i edukacija građana jedan od glavnih preduslova uspješne borbe protiv trgovine ljudima.