Zdravstveni sistem u Hercegovačko-neretvanskoj županiji radi izvan zakonskih okvira, čime su narušna prava pacijenata, tvrde u Udruženju za zaštitu potrošača Futura iz Mostara. Zdravstveni osiguranici u HNŽ ne mogu se liječiti na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja u privatnim klinikama, kao što je to, naprimjer, u Sarajevu, Tuzli ili Travniku, iako zakonska osnova za to postoji.
Mnogi građani će reći kako je javno zdravstvo užasno sporo i tromo kada su u pitanju pregledi i duge liste čekanja. Stoga se mnogi liječe privatno, no sve to košta, a većina usluga se ne može dobiti na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Udruga za zaštitu potrošača u Mostaru, tvrdi da se krše zakoni o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju i pravima pacijenata, a nitko ne snosi odgovornost. Nužno je, ističu, sustav vratiti u zakonske okvire donošenjem plana i programa mjera zdravstvene zaštite, koji u HNŽ-u nikad nije bio donesen.
“Iako zakon nalaže plaćanje po obimu usluga, po učinku, kod nas se plaća paušalno, bez ikakvih procjena, bez ikakvih potreba pacijenata, bez ikakve kontrole, i jednostavno to jedan protuzakoniti sustav koji stvara milijunaše u našem regoinu, a izbjegava se zakon, usluga, sama lista čekanja je protuzakonita”, navodi Marin Bago, predsjednik Udruge “Futura” Mostar.
“To je jednostavno teško reći, da vi imate malu jednu županiju kao što je naša, da imate tri bolnice i da imate liste čekanja. To znači nije nikakav previd, nije nešto čega ministar i premijerka nisu svjesni, nego jednostavno nemaju snage i hrabrosti da se uhvate u koštac s neredom koji vlada u zdravstvenom sektoru”, kaže Vesna Šunjić, zastupnica u Skupštini HNŽ.
Međutim, resorni ministar tvrdi da je počeo uvoditi red, ali da je svjestan složenosti stanja, te da za probleme koje nitko godinama nije rješavao, treba vremena. Problem je, navodi, što su federalni normativi i standardi zastarjeli, vlada nesklad između potreba i mogućnosti, i potpune neujednačenosti privatne i javne prakse. Niske cijene liječničkih usluga, tvrdi, glavni su razlog financijskih gubitaka u bolnicama.
“Ako cijena subspecijalističkog pregleda košta 12 KM, ja sam do jučer radio u bolnici, tolika je bila cijena moje usluge, a u privatnom sektoru košta 80KM, je li normalno da mi u takvom neskladu cijena pustimo privatno zdravstvo da uđe u sustav. To je samo jedna priča. Privatno zdravstvo je totalno neuređeno. Moram javno reći da imamo preko 60 posto neregistriranih ordinacija, poliklinika, možete zamisliti kakav je to kaos”, navodi ministar zdravstva HNŽ Milenko Bevanda.
Ministar Bevanda kaže kako je svjestan da se uhvatio u koštac s vrućim krompirom, no ističe kako je odlučan zdravstveni sustav vratiti u zakonske okvire. Do novog financijskog plana ZZO-a do konca godine, kaže, trebao bi biti spreman i novi plan i program mjera zdravstvene zaštite koje priprema novoformirano povjerenstvo.
“Povjerenstvo treba napraviti analizu tih usluga, i na osnovu te analize, nadležno ministarstvo može donijeti odluku o listi deficitarnih usluga na osnovu koje zavod može prvoditi postupak dodjele ugovora za pružanje deficitarnih usluga s privatnim zdravstvenim ustanovama”, kaže Alenka Ban iz ZZO HNŽ.
Udruga Futura tužila je ZZO još prije pet godina jer nije javno objavio postupak dodjele ugovora o pružanju zdravstvenih usluga, no predmet je još, kažu, u ladicama suda. Nedavno su ponovno tužili i novog direktora Zavoda. Za to vrijeme, pojedine bolnice gomilaju dugove. Samo u SKB-u Mostar dug iznosi preko stotinu milijuna maraka, a djelatnicima se uplaćuju doprinosi tek po odlasku u mirovinu.
