U ponedjeljak je premijer Šri Lanke Mahinda Rajapaksa, brat predsjednika Gotabaye Rajapakse, podnio ostavku nakon tjedana prosvjeda i nereda u kojima je bilo paleži i ljudskih žrtava, dok se kriza u zemlji sve više produbljuje. Ne postoji sustav stečaja za države, ali da postoji, ova južnoazijska država – sve do svojih posljednjih 50 milijuna dolara rezervi – bila bi prva u redu da iskoristi tu mogućnost, piše britanski The Guardian.
Financijska kriza na Šri Lanki, zemlji u kojem već dugo vremena vlada dinastija Rajapaksa, uzrokovana je kritičnim manjkom strane valute, zbog čega trgovci i država nisu u mogućnosti financirati uvoz pa u zemlji vlada nestašica hrane, goriva i lijekova, redukcije električne energije svakodnevna su pojava, a cijene su se vinule u nebo.
K tome, Šri Lanka je na neki način i žrtva tzv. zelene revolucije – naime, odluka vlade nakon 2019. godine da krene s isključivo organskom poljoprivredom pokazala se katastrofalnom. Zabrana svih kemijskih gnojiva, bez pripreme poljoprivrednika na to, dovela je do skoka cijena i nestašice hrane. Iako je ta politika kasnije djelomično promijenjena, šteta je već učinjena.
Poljoprivreda u toj zemlji je, kako kažu stručnjaci, nakon svega toga posve devastirana. Sada bi ponovno htjeli uvoziti gnojiva, ali zbog rata u Ukrajini gnojivo nije dostupno kao ranije jer druge zemlje imaju dugoročne ugovore koji su osigurale zalihe, kako je ranije objasnio bivši indijski diplomat Neelam Deo.
Uz to, u Šri Lanku je stigao covid-19, što je devastiralo njezin turizam, proračun zemlje se slomio, valuta se raspala, a bez uspješne poljoprivrede Šri Lanka više nije mogla plaćati dugove kineskim kreditorima.
Stigao MMF
Tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ovog je tjedna započeo s dužnosnicima u Colombu raditi na paketu spašavanja zemlje, koji će uključivati i težak paket reformi, kao i financijsku potporu. No, kao što MMF i njihova sestrinska organizacija, Svjetska banka, dobro znaju, ovdje se radi o nečem većem od tek lošeg upravljanja jednom zemljom, navodi Guardian.
Diljem svijeta zemlje s niskim i srednjim dohotkom bore se s trostrukom krizom – pandemijom, rastućim troškovima njihovih dugova te povećanjem cijena hrane i goriva uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.
David Malpass, predsjednik Svjetske banke, pojasnio je svoju zabrinutost na proljetnom sastanku ove organizacije prošlog mjeseca. “Duboko sam zabrinut za zemlje u razvoju”, rekao je Malpass. “Suočeni su s naglim rastom cijena energije, gnojiva i hrane, a vjerojatno i s povećanjem kamatnih stopa. Svaka od tih stvari snažno ih udara”.
Ujedinjeni narodi (UN) pokušali su kvantificirati problem. UN-ova Konferencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) u nedavnom je izvješću navela da se 107 zemalja suočava s barem jednim od tri šoka – rasta cijena hrane, rasta cijena energije ili strožih financijskih uvjeta. Sa sva tri šoka zajedno suočilo se 69 zemalja – 25 u Africi, 25 u Aziji i bližem na Pacifiku te 19 u Latinskoj Americi i Pacifiku koji gravitira tom kontinentu.
Popis zemalja koje izgledaju ranjivo dugačak je i raznolik. MMF je otvorio pregovore o programu spašavanja s Egiptom i Tunisom, koji su veliki uvoznici pšenice iz Rusije i Ukrajine, te s Pakistanom, koji je uveo redukcije električne energije zbog visoke cijene uvezene energije. Podsaharske afričke zemlje čija se situacija pažljivo prati uključuju Ganu, Keniju, Južnu Afriku i Etiopiju. Argentina je nedavno potpisala pomoć, dakle dug od 45 milijardi dolara s MMF-om, a druge latinoameričke zemlje koje su također u opasnosti su Salvador i Peru.
Problem duga
Mjesecima se nagađalo da će Turska biti prvi ‘domino’ koji će pasti, ali unatoč godišnjoj stopi inflacije od 70 posto i nekonvencionalnom pristupu gospodarskom upravljanju, ona je i dalje na nogama – za razliku od nekih drugih ugroženih zemalja, Turska je u stanju prehraniti narod.
“Zemlje imaju domaće probleme, ali većina šokova nema nikakve veze s njima samima. Pandemija i rat nisu imali nikakve veze s tim zemljama, ali su doveli do golemog povećanja zaduživanja”, kaže Richard Kozul-Wright, direktor odjela za globalizaciju i razvojne strategije pri UNCTAD-u.
Svjetska banka objavila je da je gotovo 60 posto zemalja s najnižim dohotkom bilo u dugovima ili visokom riziku od toga i prije ruske invazije na Ukrajinu, dok trošak servisiranja zaduživanja naglo raste, posebno za one zemlje koje su nagomilale dugove u stranim valutama. Rat u Ukrajini doveo je do toga da investitori traže utočište za američki dolar, smanjujući vrijednost valuta tržišta u nastajanju. Odnedavno više kamatne stope Federalnih rezervi (FED), američke središnje banke, dodatno su pogoršale problem.
Krize tržišta u nastajanju nisu ništa novo, ali Kozul-Wright ističe da je međunarodna zajednica loše pripremljena za suočavanje s nadolazećim problemom duga. “Sustav se može nositi s tim problemima samo od zemlje do zemlje”, navodi on. “No, to su sustavna pitanja i trenutačno ne postoji način da se s njima sustavno pozabavimo”, upozorava.
To se u svakom slučaju može pokazati skupim. Šri Lanka je prva zemlja koja je pokleknula pod rastućim ekonomskim pritiscima izazvanim ratom u Ukrajini, a malo je vjerojatno da će biti i posljednja, zaključuje Guardian.