Nekada se sa ove željezničke stanice u Hutovu moglo moglo putovati Ćirom do Beča. Otkako nema pruge od 1976. godine ovo područje je postalo pusto. Danas je Hutovo sablasno pusto.
Željeznička stanica svjedok je minulih vremena. Izgradila ju je Austro-Ugarska kao i prugu 1901. godine. Danas je napuštena. Do skoro je u njoj bila pošta, ali ni ona više ne radi. Ostala su samo sjećanja na dane kada je kroz selo tutnjao Ćiro.
Enver HALILČEVIĆ, posjetilac
“Nekada svi smo živjeli u onoj Jugoslaviji, služili smo onu vojsku. Tako i ja. Dobio sam poziv januara 1973. poziv u Titograd. Onda smo do Čapljine iz Tuzle došli vozom a iz Čapljine do Titograda Ćirom. Sjećam se ko danas, kako je to išlo preko Hutova, do Trebinja pa iz Trebinja dalje prema Nikšiću.”
Božidar BUTIGAN, mještanin Hutova
“Dočekujem, iščekujem… tu je bila gostiona, tamo je bila gostiona. Izlazi se… željezničari, vrvi sve. Puno je selo bilo. To se vratit više nikad ne može.”
U selu tek poneki mještanin. Škola je odavno zatvorena a nekad je imala 800 đaka. Ni voće nema više ko brati. Putem ne srećemo nikoga. Ako bi se pruga vratila možda bi se vratio i život. Ali, o obnovi pruge priča se već deceniju. Ipak, mještani se nadaju.
Božidar BUTIGAN, mještanin Hutova
“A kad bi se vratio jedan dio, barem samo da prođe, u što sumnjam jer odavno se već priča o tome, mi bi bili najsretniji ljudi na svijetu. Ja sam odavde otišao i živio u Neumu 12-13 godina, dole predao djeci i vratio se opet ovdje u ovu kuću kraj svoje željeznice i ovo ja čistim (plače). Ovdje je mir, tišina, ljepota. Nemamo ništa a imamo sve. Malo nas je al nas ima.”
Željeznička pruga od Čapljine do Nikšića uvrštena je na trans europsku željezničku mrežu u aprilu ove godine. Za obnovu pruge prije 15 godina ponuđeno je čak šest opcija. Odabran je scenariji obnove. Trebala bi se graditi jednokolosječna pruga.
Safet SINANOVIĆ, direktor Bosanskohercegovačke javne željezničke korporacije BHŽJK
“Ta trasa pruge bi išla od Čapljine-Trebinja-Bileće do Nikšića tj. trasa pruge bi išla najvećim dijelom uskotračne stare pruge koja je bila na tom području.”
Za ovaj veliki projekat potrebna su i velika sredstva. Novac za izgradnju mogao bi se osigurati kreditima.
Safet SINANOVIĆ, direktor BHŽJK
“To znači iz EIB-a i EBRD-a ili drugih razvojnih evropskih banaka a drugi dio bi se obezbijedio iz bespovratnih fondova EU i bitno je naglasiti da bi taj dio bio od 30 do 50% vrijednosti investicije. Ukupni troškovi bi bili 810 miliona eura a od toga 610 miliona eura bi finansirala BiH a 180 miliona bi finansirala Crna Gora.”
Za sela Hutovo i Ravno pruga je bila žila kucavica. Željeznicom su se tako prevozili putnici do Dubrovnika, transportovao ravanjski kamen te voće i povrće iz Popovog polja. Željeznica je bila konekcija sa svijetom. Mještani obnovom pruge vide prosperitet ovog kraja.
Enver HALILČEVIĆ, posjetitelj Hutova
“To bi značilo mnogo i za cijelu BiH. S tim bi se otvorio još jedan pravac za turizam, pravac za ekonomsko razvijanje ovoga kraja. Ima puno mogućnosti za tako nešto.”
Marija BURIĆ, mještanka Ravnog
“Meni bi mnogo značilo jer sam ja dijete željezničara čak sam završila u Stambolčiću za otpravnika vlakova. Posjetilo bi me na moje djetinjstvo a za turizam bi svakako jako puno značilo.”
Za sada postoji studija izvodljivosti sa idejnim rješenjem a naredni korak je izrada glavnog projekta i studije uticaja na okoliš. Izvođenje radova neće početi skoro.
Safet SINANOVIĆ, direktor BHŽJK
“S ove tačke teško je reći kada bi se mogli početi graditi ali sa moje tačke gledišta Bosanskohercegovačka javna željeznička korporacija će dati sve što je u njenoj nadležnosti u zakonskim i vremenskim okvirima kako bi došlo do početka gradnje.”
Izgradnjom, odnosno obnovom pruge Čapljina-Nikšić napravio bi se željeznički pravac prema Crnoj Gori. To bi doprinijelo ekonomskom razvoju obje zemlje kroz transport roba i ljudi, povezivanjem na željeznički koridor VC te željezničkom konekcijom luka Bar i Ploče. Ali na sve to još ćemo čekati.