Udruženje logoraša Mostar obilježilo je danas 31. godišnjicu od početka raspuštanja logora Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Heliodrom u naselju Rodoč kod Mostara.
Udruženje logoraša Mostar ustrajno se bori da se bivšim logorašima omogući pristup Heliodromu i drugim nekadašnjim lokacijama zatočenja na području Mostara. Nažalost, pristup nije bio omogućen ni ovaj put, objekat logora nije obilježen kao mjesto zatočenja dok se istovremeno planira izgradnja muzeja posvećenog HVO-u. Kroz ovaj logor je, prema svjedočenjima bivših logoraša, prošlo 10.000 ljudi, od toga 6.000 Mostaraca, saopćeno je iz Centra za nenasilnu akciju (CNA).
Emir Hajdarović, predsjednik Udruženja logoraša Mostar, kaže, kako zatvorena kapija najbolji komentar na odnos gradskih vlasti prema bivšim logorašima.
‘Ova zatvorena kapija pokazuje ko su i kakvi su ljudi koji gospodare sa ovim prostorom i sa Sveučilištem u Mostaru. To i jesu ljudi koji su idejni tvorci svega što se dešava u društvu i stoga nas ništa ne čudi. Ti ljudi ne zaslužuju da obavljaju funkcije koje obavljaju, posebno funkciju rektora’, kazao je Hajdarović.
Kao bivši logoraš Hajdarović je pozvao studente koji svakodnevno prolaze kroz kapiju Sveučilišta u Mostaru da se oslobode ljudi koji truju ovaj prostor, posebno mlade, svojim političkim i drugim stavovima.
‘To su ljudi koji ne dozvoljavaju da ta mlada raste i ostaje u normalnoj i evropskoj BiH. Takvu zemlju priželjkuju svi ovdje i nadam se da će u narednom periodu zaživjeti ideja normalne i prosperitetne BiH bez obzira na sve ovo što se dešava danas’, poručio je na kraju Hajdarović.
Članovi tima Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd, zajedno sa manjom grupom ratnih veterana iz regiona, prisustvovali su komemoraciji.
Najmanje 77 zatočenika je preminulo od posljedica zatočenja u ovom objektu.
Centar za nenasilnu akciju u 2024. godini organizirao je, zajedno sa bivšim logorašima, posjetu bivšim zatočeničkim objektima na području Hercegovine. Tom prilikom bivši logoraši zajednički su posjetili kasarnu Čelebići kod Konjica, Heliodrom u Rodoču kod Mostara, bivšu Osnovnu školu u Zijemlju u Istočnom Mostaru i Muzej ‘Bitka za ranjenike na Neretvi’ u Jablanici. Iako se radilo o zajedničkoj inicijativi koja je imala široko podršku logoraša odgovorni sa Sveučilišta Mostar i Muzeja “Bitka za ranjenike na Neretvi” nisu dozvolili ulazak i obilazak nekadašnjih mjesta zatočenja.
Heliodrom je, uz niz drugih mjesta u BiH i regionu, prepoznat kao neobilježno mjesto zatočenja gdje se žrtvama kontinuirano onemogućava pristup i nastoji negirati patnja kroz koju su prošli. Tamara Zrnović iz Centra za nenasilnu akciju kaže kako je ovogodišnje prisustvo komemoraciji povodom zatvaranja zatočeničkog objekta Heliodrom kontinuirana podrška žrtvama koje se bore za pravo na sjećanje.
‘Jasno nam je da ne možemo nadomjestiti ljudske gubitke i patnju, ali želimo učiniti sve što je u našoj moći da izgradimo odnose međusobnog uvažavanja, poštovanja i povjerenja koji bi bili brana prijetnji da mržnja među ljudima različitih zajednica bude temelj novih nepravdi i nasilja u budućnosti. Danas smo došli da pružimo podršku ljudima koji traže da im se prizna patnja kroz koju su prošli, da im Sveučilište u Mostaru omogući da priđu, polože cvijeće. Njihova spremnost da podrže i druge ljude koji se suočavaju sa sličnim opstrukcijama nije samo iskaz dobre volje već i pokazatelj da je zajedničko sjećanje i solidarnost moguća’, kazala je Zrnović, navodi se u saopćenju.
