Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović u razgovoru za Raport govori o položaju radnika u našoj zemlji, neradnoj nedjelji u FBiH, efektima minimalne plaće u Federaciji, kao i nastojanjima da se status radnika poboljša. Šatorović kaže da uprkos brojnim problemima, predstojeći 1. maj radnici FBiH ipak dočekuju u jednoj pozitivnoj atmosferi i uz blagu dozu optimizma jer je od 1. januara na snazi Uredba o minimalnoj plaći od 1.000 KM.
Neki žele što bogatije poslodavce i siromašnije radnike
“Što je prvi akt koji je u posljednjih 20 godina donesen u korist radnika. Ali, to nije dovoljno ako uzmemo u obzir da je potrošačka korpa preko 3.000 KM. Međutim, kao početak u poboljšanju statusa radnika i kao jedan čin dobre volje i želje da se u fokus jedne vlasti, u ovom slučaju Vlade FBiH stavi čovjek, građanin onda je to svakako pohvalno i možemo to pozdraviti. Informacije koje dobivamo s terena kažu da su radnici ipak prezadovoljni s ovim pomakom i imaju samo riječi hvale za ovaj potez, bez obzira na pokušaje silnih kvazi ekonomista, kvazi analitičara, pa čak i pokušaje pojedinih zastupnika u Parlamentu Federacije BiH da relativiziraju sve ove dobre stvari, jer oni žele da radnici imaju što manja prava, što manje plaće, a da imamo što bogatije poslodavce”, kaže Šatorović.
Šatorović se osvrnuo i na zaključak Ekonomsko-socijalnog vijeća o tome da u prva tri mejseca ove godine nije bilo smanjenja broja radnika.
“Taj zaključak je donesen na osnovu zvaničnih brojki koje su dostavile Porezna uprava i Zavod za zapošljavanje i konstatirano je da nemamo smanjen broj radnika, kako je to najavljivano da će biti desetine hiljada radnika koji će ostati bez posla. Naprotiv, imamo čak blago povećanje broja zaposlenih u prva tri mjeseca, što pokazuje da su i Sindikat koji je insistirao na minimalnoj plaći od 1.000 KM i Vlada FBiH koja je napravila taj potez i naravno uz podršku svih onih poštenih poslodavaca koji radnike posmatraju kao čovjeka, a ne kao automobil koji nakon što ga iskoriste u punom kapacitetu bace na otpad, bili u pravu”, ocjenjuje Šatorović.
Ako se smanjuje stopa doprinosa, neka se poveća radnička plaća
No, na ovome se ne smije stati, ocjenjuje predsjednik SSSBiH, te kaže da povećanje minimalne plaće Sindikat očekuje već od 1. jula.
“Ovo jeste dobar put, ali mi očekujemo da kroz ova zakonska rješenja usvojena u Parlamentu FBiH gdje se smanjuje zbirno stopa doprinosa za nekih oko 13, 25 posto da i poslodavci umjesto deklarativnog pređu na praktični dio i da ono što su govorili da će sve ono za što ih država oslobodi završiti u džepovima radnika da od 1. jula povećaju tu minimalnu plaću bez pritiska Sindikata i bez Vlade FBiH na 1.150 KM. Tako bi zaista pokazali jedan senzibilitet prema radnicima i pokazali bi da ih zaista poštuju u punom kapacitetu. Mi ne sumnjamo da će značajan broj poslodavaca to i učiniti”.
Komentirajući konstataciju da je ipak došlo do rasta cijena jer su mnogi i neopravdano podigli cijene usluga i proizvoda pravdajući to rastom troškova zbog minimalne plate, Šatorović kaže, da je činjenica da su često neopravdana poskupljenja nažalost konstantna i da Sindikat očekuje da se tome stane ukraj.
“I prije nego što je došlo do povećanja minimalne plate, cijene stalno rastu nekih unazad tri godine i kada smo imali minimalnu platu od 540 KM. Dolazi i do zloupotreba, ali smatram da će se to na tržištu ‘iščistiti’, jer naši ljudi su dovoljno inteligentni da će shvatiti ko ih želi iskoristiti i tražit će ono što je za njih povoljnije. Svi koji neopravdano povećavaju cijene artikala kada dođu u situaciju da ih ne mogu plasirati, odnosno prodati, shvatit će da su pravili grešku. To je kao u situaciji kada su poslodavci bili u poziciji da mogu birati između radnika, kada su bile zatvorene granice BiH i kad su ljudi radili za 200, 300 ili 400 KM. Tada poslodavci nisu htjeli i znali nagraditi one koji su bili najčestitiji, najkavalitetniji i najkvalifikovaniji, nego su sve ‘trpali u isti koš’ i onda nam se desilo po otvaranju granica da su mnogi otišli iz BiH i gdje su višestruko bolje plaćeni nego ovdje. Inspekcije moraju povesti računa o maržama, o zloupotrebama prilikom određivanja marži i mislimo da inspekcije moraju biti žešće i jače jer samo na taj čin ćemo tome stati ukraj. Jer, nemoguće je da bude veća cijena određenih roba i usluga u BiH, nego u Njemačkoj i Austriji gdje je cijena rada daleko veća, a cijene tih proizvoda niže nego u BiH”, smatra Šatorović.
Ogovarajući na pitanje u kojoj je oblasti i djelatnosti danas u BiH radnici najviše uskraćeni za prava i gdje su najugroženiji, Šatorović kaže, da je evidentno da tamo gdje sindikati rade svoj posao da je i bolji ekonomko-socijalni položaj radnika.
“Sindikati stalno pritišću poslodavce bez obzira na to da li je u pitanju javni ili privatni sektor. Nažalost, mi danas imamo najteže stanje u oblasti ugostitetljstva i hotelijerstva i kada bi se sindikati koji predstavljaju te radnike više brinuli o materijalnom položaju radnika, a manje o materijalnom položaju poslodavca ili tajkuna , sigurno da i oni ne bi se nalazili u tako nezadivnom položaju”, kaže predsjednik SSS BiH.
Neradna nedjelja i mogućnost modificiranja
Osvrćući se na činjenicu da su sve glasniji oni kritikuju odluku o uvođenju neradne nedjelje, uprkos tome što je to bila prevashodno želja radnika, Šatorović kaže da je Sindikat i dalje zagovornik neradne nedjelje, uz određene modifikacije.
“I taj dio je postao predmet političkog prepucavanja i oni koji su imali vlast proteklih 30 godina svaku pozitivnu stvar koja se napravi u ovom periodu pokušavaju prikazati kao ekonomski katastrofalnu, kao nešto što će izazvati negativne posljedice. A, zvanični podaci govore da nemamo smanjen prihod po osnovu tih stvari. Naravno, neophodno je u saradnji sa sindikatom uraditi neophodne korekcije, vidjeti koje su to prepreke pri implementaciji tog zakona. Radnici u trgovini trebaju imati neradnu nedjelju, a podsjećam da je sindikat ranije čak predlagao opciju o 16 nedjelja u godini koje će izabrati poslodavci da budu radne. Određene situacije i događaju zaslužuju određena odstupanja od neradne nedjelje, poput primjerice sezone u Neumu, Sarajevo film festivala ili nekog drugog događaja. S aspekta položaja majke i instituta porodice neradna nedjelja je uvijek imala smisla. Činjenica je da su danas glasniji oni koji kritiziraju neradnu nedjelju, ali vjerujem da je Vlada FBiH to odbila i donijela drugačiju odluku, ti koji danas kritiziraju neradnu nedjelju pitali bi zašto se ona ne uvede. Trgovci , oni kojih se to tiče su zadovoljni i njihovo mišljenje je najrelevantnije i najzahvalnije za prihvatiti”, zaključuje Šatorović.