Nakon što su završeni prvi monitoring i mapiranje deponija Livanjskog polja, u okviru projekta “Održiva budućnost za slatkovodni ekosistem Livanjsko polje u Bosni i Hercegovini/Sustainable Future for the freshwater ecosystem Livanjsko polje in Bosnia and Herzegovina” (Kraška polja 4), koji Ornitološko društvo Naše ptice realizuje u partnerstvu sa njemačkom fondacijom EuroNatur i Centrom za životnu sredinu, rezultati nisu ohrabrujući. Projekat finansira Donorska inicijativa za mediteranske slatkovodne ekosisteme (DIMFE).
Izbijanje zaraze
Prvi monitoring divljih deponija na prostoru Livanjskog polja trajao je u periodu 2022-2025. godine, a zatim je izrađena mapa deponija ovog područja, što predstavlja prvi korak i preduslov za njihovo saniranje. Rezultati popisa deponija dostavljeni su svim relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti, a putem društvenih mreža i medija dostavljaju se i javnosti.
Ovo vrijedno područje, poznato po bogatstvu biološke raznovrsnosti i prirodnim resursima, izloženo je kontinuiranom zagađenju tla i podzemnih voda, što dugoročno može imati nesagledive posljedice za prirodu i lokalnu zajednicu. To što Livanjsko polje povremeno ili redovno plavi posebno je zabrinjavajuće, jer odlaganje komunalnog ili animalnog otpada u plavnim zonama, naročito u blizini pašnjaka i vodotoka, povećava rizik od izbijanja zaraznih bolesti, kako kod stoke tako i kod ljudi. Uz to, nedostatak higijene pašnjaka doprinosi širenju bolesti i degradaciji zemljišta.
– S ciljem zaštite prirode, zdravlja ljudi i domaćih životinja, popravljanja higijene pašnjaka sa kojih dolazi čuveni livanjski sir i oranica sa kojih dolazi hljeb koji jedemo, za očuvanje izvora, estavela i ponora, s ciljem razvoja turizma, pozivamo sve opštinske, gradske i kantonalne institucije da uklone divlje deponije, a lokalno stanovništvo da ne odlaže otpad u prirodu, pozivaju iz Ornitološkog društva Naše ptice.
Osim zdravstvenih i ekoloških posljedica, ove deponije narušavaju vizualni identitet područja, što direktno utiče i na turizam, a time i na ekonomski razvoj regije. Sa nelegalno bačenim otpadom suočavaju se i turistički operateri prilikom posjeta čuvene livanjske atrakcije – divljih konja.
Bačene gume
– Odmah iznad grada, gdje prestaje asfalt i počinje makadam, postoji nagomilan građevinski otpad i smeće, već ka Stajama i Krugama, gdje konji obitavaju bile su automobilske gume, što je uklonjeno. U svakom smislu podržavamo čišćenje i zaštitu prirode, pogotovo iznad grada Livna, kazao je Goran Barač.
Hitno uklanjanje ilegalnih deponija, uz angažiranje lokalnih komunalnih službi i volontera, uspostavljanje stalnog nadzora i patroliranja područjem Livanjskog polja kako bi se spriječilo novo odlaganje otpada, postavljanje znakova zabrane odlaganja otpada i informativnih ploča, nadzornih kamera i uvođenje strožih kazni, samo su neke od mjera koje predlažu ekolozi.