Južna obilaznica Mostara donosi ključnu prometnu poveznicu koja će rasteretiti grad, povezati ga s koridorom Vc i otvoriti nove gospodarske prilike.
Jedno od najznačajnijih gradilišta u BiH zasigurno je ono na kojem se gradi južna mostarska obilaznica, projekt kojim će se riješiti problem teretnog transporta u gradu na Neretvi, ali i ostvariti spoj na jednoj strani doline Neretve magistralne ceste M-17 i koridora Vc, a na drugoj brze ceste kroz zapadnu Hercegovinu što, dugoročno gledano, donosi nove perspektive gospodarskog razvoja središta Hercegovine, ali i šire.
U proteklom razdoblju aktivnosti su bile usmjerene na izgradnju trase od rotora Varda do ulaza u tunel Novi, dužine oko 1700 metara, uključujući i vijadukt Marijanovića Draga dužine 200 metara, kao i tunel Novi dužine 915 metara, a u vremenu koje dolazi očekuju se i prve aktivnosti na dionici od tunela do Rodoča u dužini od oko 3 kilometra.
Prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019. te se njime vozači aktivno koriste.
Kada je u travnju prošle godine, u prisutnosti federalne ministrice prometa i veza Andrijane Katić, gradonačelnika Mostara Marija Kordića te predstavnika provoditelja JP Ceste FBiH, izvođača koji čini konzorcij u sastavu Hering d. d. Široki Brijeg i Azvirt LLC Baku Azerbajdžan, te predstavnika nadzora, izvršeno probijanje glavne tunelske cijevi na tunelu Novi, upućene su jasne poruke o značaju ovog infrastrukturnog objekta, ali i cjelokupne obilaznice u kontekstu podizanja razine kvalitete, brzine, kao i sigurnosti prometa.
Tom prilikom direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić poručio je kako je južna obilaznica Mostara za sudionike u prometu vrlo bitna kako bi se sav teški, teretni promet eliminirao iz središta grada.
Pravdić je već ranije naglasio i kako glavnu prednost projekta predstavlja skraćenje vremena putovanja iz gravitacijskog područja zapadne Hercegovine, koje je značajno produljeno prolaskom kroz Mostar. S druge strane, projektom se smanjuju negativni utjecaji tranzitnog prometa na Mostar u smislu zagušenja, zagađenja, buke, sigurnosti i ostalih utjecaja na okoliš., piše Večernji.ba.
Izgradnju obilaznice priželjkuju i gospodarski subjekti, osobito oni usmjereni na izvozne aktivnosti koji će time dobiti i važan spoj na magistralnu cestu M-17, odnosno u budućnosti i na koridor Vc, točnije dionicu Mostar jug – tunel Kvanj. S druge strane, južna obilaznica imat će i svoj nastavak prema zapadu, odnosno omogućit će spoj na buduću brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s RH, a time će proces prometnog zaokruživanja središta i zapada Hercegovine biti završen, a ovaj dio BiH uvezan na međunarodno značajne prometne koridore.
S obzirom na rastuću potrebu bržeg i učinkovitijeg uvezivanja s poslovnom zajednicom zemalja Europske unije, takvo što će generirati i dobitke u smislu poslovnih rezultata, ali i otvaranja novih perspektiva izvozno orijentiranog gospodarstva. Putnici će pak imati mogućnost ugodnije i sigurnije vožnje, a u konačnici će jug BiH profitirati i u turističkom smislu.
Time će i Mostar, kao gospodarsko središte ovoga dijela BiH, dobiti toliko potreban prometni prsten koji će omogućiti neometan tranzit teretnog prometa, kao i minimalan utjecaj na onaj gradski.
Geografska pozicija
Naravno, sve ove projekte valja promatrati i kroz prizmu iznimno zahtjevne geografske pozicije u kojoj se grad na Neretvi nalazi, a koja sa sobom povlači i brojne izazove za struku, kako u smislu planiranja tako i kada je riječ o realizaciji.
Usporedno s ovim projektima radi se i na pripremi gradnje i prvih kilometara autoceste koja će prolaziti kroz Mostar, a osim dionice Mostar jug – tunel Kvanj, posljednjih dana u fokusu je bila i dionica Mostar sjever – Mostar jug, ukupne dužine 13,8 km.
(Vecernji list)