Djeca u Bosni i Hercegovini imaju sve više poteškoća u razvoju. Glavni razlog je prevelika izloženost audio-vizuelnim sadržajima. Stručnjaci savjetuju da su rano otkrivanje i intervencija najvažniji, te da roditelji imaju ključnu ulogu. Ekipa BHRT-a posjetila je Centar za majku i dijete, rani rast i razvoj, koji je nedavno otvoren uz podršku Evropske unije u Banjaluci. Inače, Evropska unija je za pet ovakvih centara u našoj zemlji osigurala 7,2 miliona eura.
Svetlana Vidović, majka dječaka od tri i po godine, dijete dovodi kod logopeda na vježbe. Problemi su bili sa govorom. Već nakon četiri mjeseca rada, rezultati su, kaže, odlični.
“Napredak je ogroman. Pokazuje mi. Govori mi. Čak se i nadam da će do svoje četvrte godine dijete da govori sasvim korektno i normalno, za njegov uzrast”, kaže Vidović.
Potrebe za rad sa djecom su velike. U Centru za majku i dijete, rani rast i razvoj u Banjaluci, okupljen je tim stručnjaka, psiholog, defektolog, logoped. Za manje od mjesec dana pregledano je više od 250 djece.
“Organizovani smo tako da kada pedijatar utvrdi neka odstupanja u ranom razvoju djeteta, uz odgovarajuću uputnicu, nama dolaze roditelji koji se naručuju telefonom ili lično i onda mi naručujemo djecu na procjenu i prema tome se određuje vrsta tretmana”, pojašnjava glavna medicinska sestra Gordana Vučić.
Najčešći problemi s kojima se djeca suočavaju su poremećaji pažnje, govorno-jezičke poteškoće, ali i poremećaji iz autističnog spektra.
“Djeca koja su u svom ranom razvoju bila dosta izložena audio-vizuelnim sadržajima, dosta su usvojili govora, ako su ga usvojili, na stranom jeziku i najčešće engleskom. Odsutna je pažnja. Djeca ne mogu da se koncentrišu na jednu aktivnost”, ističe defektologinja Aleksandra Milanović.
“Rana intervencija je ključna u ovom periodu jer je poznato da se dječiji mozak u prvih pet godina intenzivno razvija, u tom periodu je mozak sposoban da uči, da se prilagođava tako da je vrlo važno da se roditelji što ranije jave”, rekla je dječija psihologinja Ivana Šargić.
Usluge su usklađene sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske. Realizuju se saradnjom sektora zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.
“Ideja je da dijete što ranije, odnosno već pri sam otkrivanju bilo kakvih odstupanja bude uključeno u tretman odnosno u tu ranu intervenciju”, napominje Ranka Kalinić, načelnica Centra za majku i dijete, rast i razvoj u Banjaluci.
Centar za majku i dijete, rast i razvoj u Banjaluci otvoren je uz podršku Evropske unije. U planu je otvaranje centara u Prijedoru, Bijeljini i Doboju. Dva centra otvorena su u Vogošći i Saraj polju 2024. godine.
“Dokazi pokazuju da kvalitetne intervencije u ranom djetinjstvu vode ka zdravijem životu, boljim obrazovnim ishodima i jačem društvu. Nedavne analize u Republici Srpskoj pokazuju da svaka 1 KM uložena u rani rast i razvoj može donijeti do 4 KM socioekonomskih koristi, dok bi izostanak ulaganja mogao koštati i do 103 miliona KM”, izjavila je zamjenica predstavnika UNICEF-a u BiH Aleksandra Ilmer.
Ako dijete ne reaguje na ime, izbjegava pogled, nema smislenu igru ili ako već sa 15 mjeseci ne izgovara riječ, roditelji, obratite se stručnjacima i reagujte na vrijeme.