Informacija o zaduženju Vlade Federacije BiH na Londonskoj berzi u višemilionskom iznosu, otvorila je mnoga pitanja kod građana, ali i zastupnika u Parlamentu Federacije BiH. Koji je razlog inostranih zaduživanja, ako je Federacija već prezadužena, da li je jedan od njih finansijska dubioza i kriza, ko će plaćati dugove, i šta građani mogu očekivati do 2030. godine?
Ni građani ni pojedini parlamentarci ne vide pravi razlog zaduživanja, osim da vlast ponovo finansijske poteškoće rješava novim zaduženjem, a da građani ispaštaju.
Inostrana zaduženja Federalne vlade nemaju razvojni karakter, tako ih vide parlamentarci. Kao problem ističu to što privredni rast i industrijska proizvodnja ne prati mogućnost povrata tih kredita. Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, tim povodom uputio je otvoreno pismo Vladi Federacije BiH.
HARIS ŠABANOVIĆ, zastupnik SDA u ZD PFBiH
“Ne zadužujemo se za investicije, pa će ta investicija biti vidljiva, pa će ljudi da rade pa da to sve ide u jednu lijepu formu GDP-a i razvoja ove države, takvo zaduživanje ćemo podržati. Mi se ovdje zadužujemo za rupe u budžetu, gdje su te rupe nastale, zašto sad ova zaduživanja na nekim stranim berzama. Ako je već problem u budžet zašto se nije išlo kod MMF-a”.
U prošloj godini bilo je oko 825 miliona zaduženja, od čega je 600 miliona inostranih, ostatak iz domaćeg zaduženja, podsjeća zastupnik DF-a Mirza Čelik. Kako tvrdi, zastupnici nemaju informaciju gdje su utrošena ta sredstva.
MIRZA ČELIK, zastupnik DF-a ZD PFBiH
“I nama parlamentarcima je čudno zašto se zadužujemo na Londonskoj berzi, nemamo opravdanja, ne znamo za šta su ta sredstva potrebna Vladi Federacije izuzev da se pokriva dnevna likvidnost, odnosno one stavke iz budžeta koje ne mogu biti oprihodovane na način kako je to Vlada planirala”.
Zaduženja je analizirao i zastupnik HRS-a Slaven Raguž.
SLAVEN RAGUŽ, zastupnik HRS-a u ZD PFBiH
“Treba uzeti u obzir da ćemo mi vratiti ukupno 455 milijuna eura u roku od pet godina što je relativno kratak rok što će značiti da mi nećemo biti u stanju servisirati taj dug, nego ćemo morati dodatno se kreditirati kako bi vraćali taj dug.”
Ekonomisti smatraju da je bilo i drugih, povoljnijih načina za zaduživanje, ali za te korake su neophodne reforme. Novac će vraćati građani BiH.
AZIZ ŠUNJE, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e
“Nije bilo potrebe za zaduženjem, po meni, posebno ne na Londonskoj berzi, jer emitovanje euro obveznica u iznosu od 3560 miliona eura će rezultirati, još se nije definiralo al spoznat će se, relativno visokim kamatnim stopama i visokim obavezama. Bilo je i jeftinijih izvora a to je MMF, ali MMF traži da se provedu određene reforme koje Vlada očito nije spremna da provede.”
Kompletan dug, sa kamatom od 5,5 posto morat će biti isplaćen 2030. godine. Kontaktirali smo i minista finansija, koji nam je rekao da zbog međunarodnih pravila ne može dati informacije o upitu za ovo zaduženje. U Strategiji zaduživanja koju je Federalna vlada usvojila za ovu godinu, obveznice će se izdati na pet do deset godina. Kao razlog navodi se proširenje baze investitora u dugoročni dug Federacije BiH i osiguranja sredstava za potrebe finansiranja Budžeta Federacije BiH za 2025. godinu.