Energetika, odbrana i digitalne inovacije su sektori u kojima saradnja između Kosova i Sjedinjenih Američkih Država može doneti obostrane koristi – ali samo ako Kosovo dobro organizuje svoje unutrašnje procese. Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da je za privlačenje američkih investitora i obezbeđivanje njihove zaštite ključan stabilan pravni i ekonomski ambijent, oslobođen birokratije i neodgovornosti.
Ovakav pristup, čini se, odgovara i novoj orijentaciji Kosova – barem prema izjavama predsednice Vjose Osmani. Tokom posete Sjedinjenim Američkim Državama prošle nedelje, izjavila je da je Kosovo veoma zainteresovano za novi tip odnosa sa SAD, koji bi se više temeljio na ekonomskim interesima, pri čemu je posebno istakla energetiku, odbranu i informacionu tehnologiju kao ključne oblasti za zajednički razvoj.
Po povratku, izjavila je da je dobila potvrdu da Sjedinjene Države vide Kosovo kao strateškog saveznika. Američka ambasada u Prištini nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa da objasni gde Sjedinjene Američke Države vide najveći potencijal za rast ekonomske saradnje sa Kosovom.
Međutim, prema rečima Ariana Zeke, predsednika Američke privredne komore na Kosovu, glavne mogućnosti leže u odbrani i bezbednosti, u izgradnji gasne infrastrukture radi smanjenja troškova energije, kao i u razvoju digitalne ekonomije, uključujući sajber bezbednost i veštačku inteligenciju.
Između potencijala i prepreka
On navodi nekoliko razloga zbog kojih, kako kaže, Kosovo predstavlja važnog strateškog partnera za SAD i privlačnu destinaciju za investicije – među njima su: geografski položaj Kosova, mlada i obrazovana radna snaga, kao i konkurentna fiskalna politika. Ipak, uprkos tom potencijalu, postoje i ozbiljne prepreke koje mogu da uspore interesovanje američkih investitora.
Zeka ističe da reforme moraju da se nastave, jer su institucije u zemlji još uvek mlade, a pravni okvir ostaje slab. To, prema njegovim rečima, često dovodi do nepreciznog ili sporog donošenja odluka, dok se globalno okruženje brzo menja.
“Kosovo mora dodatno da se angažuje na jačanju vladavine prava, izbegavanju poteza koji mogu povećati pravnu nepredvidivost, kao i na unapređenju zaštite investitora kroz poboljšanje efikasnosti sudova”, rekao je Zeka za Radio Slobodna Evropa.
U istom pravcu, predsednik Privredne komore Kosova, Lulzim Rafuna, izražava zabrinutost da će bez dubokih reformi – u vladavini prava, obrazovanju, zdravstvu i drugim oblastima – poverenje američkih investitora ostati slabo. On takođe naglašava da je ekonomska diplomatija – kao aktivno promovisanje interesa Kosova na međunarodnoj sceni – ključna za privlačenje investicija i sticanje poverenja stranih partnera.
“Politika mora da sarađuje sa američkim Stejt departmentom i Belom kućom, moramo da popravimo imidž zemlje, da dokažemo da Kosovo nije problematična država na Balkanu, već država stabilnosti”, rekao je Rafuna za Radio Slobodna Evropa.
Sukob narativa
Ovog meseca, dve važne finansijske institucije – Svetska banka i Međunarodni monetarni fond – uklonile su Kosovo sa Liste država u nestabilnim i konfliktnim situacijama. Vršioc dužnosti premijera Kosova, Albin Kurti, ocenio je ovaj potez kao rezultat “kontinuiranog i posvećenog rada” njegove vlade tokom poslednje četiri godine.
Međutim, stručnjaci se ne slažu sa tim narativom. Oni ističu da su, u nekim slučajevima, same vlasti doprinele nesigurnosti i zaoštrile unutrašnju klimu – “nepromišljenim izjavama da će nas Srbija napasti”, kako se izrazio Rafuna.
Lekë Musa, poznavalac ekonomskih pitanja, podseća da je Kurtijeva vlada – koja je trenutno u tehničkom mandatu – odbijala projekat gasne infrastrukture 2021. godine, koji je finansirala američka vlada, uz obrazloženje da nije bio ekonomski isplativ. On ističe da Kosovo mora imati dinamičnije upravljanje i otvorenije tržište, sa manje birokratije i više pragmatizma u pristupu investitorima – “bez iluzija da će oni doći sami”.
“Kosovo ne može mnogo da ponudi SAD-u. Ono što može da uradi jeste da, kad god postoji konkretan predlog – kao što je bio slučaj sa projektom gasovoda – ne sme da ga propusti, već mora da ga realizuje”, rekao je Musa za Radio Slobodna Evropa.
(Radio Slobodna Evropa)