Karađoz-begovoj medresi u Mostaruje otvorena konferencijska sala “Hadži Esad Kojić”. Direktor Karađoz-begove medrese u Mostaru mr. hfz. Aid Tulek i Amer Kojić, sin hadži Esada Kojića i vakif medrese otvorili su konferencijsku salu “Hadži Esad Kojić” u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru.
Konferencijska sala nosi ime po znamenitom Bošnjaku i čuvaru vakufa Mostara i Hercegovine, hadži Esadu Kojiću, a koji je dao nemjerljiv doprinos u radu, uzdizanju, obnavljanju i djelovanju institucija Islamske zajednice u Mostaru. Direktor Karađoz-begove medrese mr. hfz. Aid Tulek istakao je radost što je poznavao hadži Esada Kojića i imao priliku družiti se i razgovarati s njim.
“Ova konferencijska sala nosi ime ovog plemenitog čovjeka, čovjeka koji je svoj život uložio kako bi promovirao našu plemenitu vjeru i vrijednosti našeg naroda. Jako mnogo bi se moglo govoriti o hadži Esadu Kojiću, o njegovim zaslugama za vjerski život u Mostaru. Ja sam imao sreću ili Allahovu odredbu kao izbjeglica od 1995. do 2001. stanovati na Šehovini, gdje sam bio džematlija u Šarića džamiji, i tu upoznati Esada Kojića. Od njega sam učio, i kada je u pitanju vjerski dio, a posebno imamski dio, ali i dio odgovornosti prema džematu i prema zajednici. Hadži Esad je volio sve naše softe Karađoz-begove medrese i na njih prenio mnogo pozitivnih vrijednosti.” – rekao je mr. Tulek.
O moralnoj veličini, nepokolebljivosti i snazi ljudskog pregalaštva hadži Esada Kojića pisao je u svom magistarskom radu dr. Salem-efendija Dedović, muftija mostarski i predsjednik Školskog odbora Karađoz-begove medrese.
Muftija Dedović je tu veličinu, nepokolebljivost i snagu hadži Esada Kojića istakao i tokom svog obraćanja prilikom otvorenja konferencijske sale.
“Vrlo je važno što na ovaj način naša Medresa čuva sjećanje na ljude iz plejade mostarskih muslimanskih obitelji koji su ne samo sanjali već i davali puni doprinos da Mostar ponovo vrati medresu kao odgojno-obrazovno učilište iz kojeg će izlaziti diplomanti i diplomantice da služe svojoj vjeri u mostarskim i drugim džamijama i mesdžidima kako bi u njima sijalo svjetlo umjesto mraka koji ih je prekrivao dugi niz desetljeća. Rahmetli Kojić će se svojim pregnućem upisati u najuži krug ljudi koji su svojim posvećenim angažmanom obnavljali rad Karađoz-begove medrese. On će i nakon povlačenja s javne scene i s mjesta predsjednika Izvršnog odbora ostati trajno vezan za ovu ustanovu, nastojeći biti od koristi, pomažući njen rad i djelovanje. Takav edeb prenio je i na svoga sina hadži Amera pa se upravo porodica Kojić ubraja u one najvjernije Medresi koji u kontinuitetu prilažu svoja sredstva u društvo vakifa” – kazao je muftija Dedović.
Velika je bila želja hadži Esada Kojića da prikupi dokumentaciju za povrat vakufske imovine u Mostaru, što je u dva navrata i činio, ali je dokumentacija, zbog ratnih djelovanja, oba puta bila uništena. No, hadži Esad nije posustao u tome, te je na kraju uspio završiti taj posao i napraviti registar vakufske imovine.
Muftija Dedović i direktor Tulek su Ameru Kojiću, sinu rahmetli hadži Esada Kojića i vakifu Medrese, uručili Odluku Školskog odbora Karađoz-begove medrese o nazivu konferencijske sale.