Dva najveća grada u Republici Srpskoj, Banjaluka i Bijeljina, dobila su negativno mišljenje nakon provedene finansijske revizije za 2023. godinu. Glavna služba za reviziju utvrdila je niz nepravilnosti u finansijskom poslovanju u oba grada. Gradske vlasti i u Banjaluci i u Bijeljini tvrde da su radile u skladu sa zakonom. Revizorske izvještaje ocjenjuju tendencioznim zbog činjenice da su u oba grada gradonačelnici iz redova opozicije, dok većinu u lokalnim parlamentima imaju stranke vladajuće većine na republičkom nivou.
Glavna revizorka Republike Srpske Božana Trninić kazala je da je grad Banjaluka dobio negativno mišljenje jer popis imovine i obaveza nije izvršen u skladu s pravilnikom, dok konsolidovani finansijski izvještaji nisu sačinjeni i dostavljeni u roku Ministarstvu finansija.
„Ostali rashodi obračunskog karaktera precijenjeni su u iznosu od 7,247 miliona, dok su potcijenjene kategorije rashoda za lična primanja, kao i rashoda po osnovu korištenja roba i usluga, čak u iznosu od 5,415 miliona.“
Gradonačelnik Banjaluke ocijenio je revizorski izvještaj običnim politikanstvom.
„Svaki put kad je izborna godina, revizija dolazi i očekuju da će opet Banjaluka imati u junu negativan izvještaj i da ćemo opet biti na skupštini. Jer gradonačelnik Banjaluke se možda može kandidovati za nešto. Gradonačelnik Banjaluke možda može biti nešto više. Uuu. Ajmo onda reviziju. Ajmo krivične. Ajmo da ga napravimo nesposobnim.“
Glavna primjedba na račun gradskih vlasti u Bijeljini bila je zapošljavanje. S tim u vezi gradonačelniku Ljubiši Petroviću date su preporuke da obezbijedi da se zapošljavanje na određeno vrijeme, privremena i trajna premještanja zaposlenih vrše u skladu s odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave. Gradske vlasti u Bijeljini demantuju bilo kakve nezakonitosti u svom radu, a revizorski izvještaj smatraju tendencioznim.
„Ne smetaju izgubljene stotine i stotine miliona narodnog novca kroz afere ‘Serdarov’, ‘Viadukt’, ‘Kumova zgrada’, ‘Šume’ i dugačak je niz, uz basnoslovni spoljni dug Srpske koja se svakog mjeseca dodatno zadužuje. Izgleda da su nam veći problem oni koji platama prehranjuju porodice, od onih koji su pojeli na hiljade plata za lično bahaćenje i bogaćenje.“
Politički analitičar Mladen Bubonjić ne isključuje mogućnost da revizorski izvještaji za Banjaluku i Bijeljinu imaju političku pozadinu.
„Političke elite, pogotovo kada su u pitanju kohabitacije, gdje postoji dvovlašće na lokalnom nivou ili eventualno na nekim drugim nivoima, najčešće koriste sve moguće institucionalne resurse i politička sredstva kako bi se obračunale s političkim protivnicima. To može biti i u ovom slučaju. Simptomatično je baš da su Banjaluka i Bijeljina dobile negativne izvještaje.“
U međuvremenu nastavljaju se prepucavanja između republičkih i lokalnih vlasti u Banjaluci i Bijeljini. Gradonačelnici ova dva grada najavili su nastavak pravne borbe za povrat novca od PDV-a, za koji tvrde da im je oduzet nakon usvajanja Zakona o preusmjeravanju dijela sredstava ka nerazvijenim opštinama. Iako je taj zakon kasnije proglašen neustavnim, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković navodi da Banjaluci nije vraćeno 2,5 miliona KM, dok gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović tvrdi da je Bijeljina zakinuta za ukupno 11 miliona KM.
