Tokom veljače i ožujka ove godine na području Mostara u prosjačenju je zatečeno 26 punoljetnih i 29 maloljetnih osoba, od kojih šest maloljetnika bez pratnje roditelja. Problem prosjačenja u Mostaru godinama neobjašnjivo ostaje nerješiv za sve vlasti.
Osobe zatečene u prosjačenju u Mostar najčešće dolaze iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, te nelegalno zauzimajući površine, uglavnom borave u improviziranim nastambama i kućicama za kampiranje. Prosjačenje je decenijski problem, koji se ne rješava, posebno zastupljen tokom turističke sezone u kojoj je policijski nadzor veći nego u ostatku godine.
– Kada prosjaka privedemo u Policijsku upravu Mostar, mi pravimo službenu bilješku, te je šaljemo Centru za socijalni rad. Tu završava naš posao. To su većinom maloljetne osobe s kojima rade inspektori koji imaju certifikat za rad sa maloljetnim osobama, objašnjava za BHRT portparol MUP-a HNK Ljudevit Marić.
Osobe zatečene u prosjačenju uglavnom su bez dokumenata i, prema ustaljenoj praksi, proslijeđuju se Centru za socijalni rad.
– Ako je dijete maloljetno i bez pratnje, tada ga smještamo u prihvatnu stanicu privremeno. Ako je dijete iz Mostara, onda pozivamo roditelje, obavljamo razgovore s njima i poduzimamo zakonom predviđene mjere. Ako dijete nije iz Mostara, onda obavještavamo matični centar iz kojeg dolazi, kaže za BHRT Slaven Prce iz Centra za socijalni rad Mostar.
Međutim, priča prestaje ovdje i uglavnom se do organizatora prosjačenja i ne pokušava doći. Da su trgovina ljudima i moderno ropstvo prisutni u Bosni i Hercegovini potvrdio je nedavni izvještaj State Departmenta u kojem je registrovano 80 slučajeva trgovine ljudima, među kojim je više od polovine bila trgovina djecom.
– To samo govori koliko je taj problem raširen. Pošto se radi o ilegalnoj aktivnosti, možemo zamisliti kolike su stvarne brojke, navodi za BHRT Alma Muradbegović-Kajtaz iz Udruženja “Novi put”.
Turistički radnici kažu da im prosjačenje i osobe sklone “džeparenju“ godinama kvare turističku razglednicu Grada Mostara. Na ovaj problem ukazuju u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to nakon brojnih prijava agencija i vodiča, te samih stranih turista.
– Ja ću istaći da se radi, definitivno, o organizovanim grupama i ne radi se o nečemu pojedinačnom. Radi se o istim licima, sa manjim izmjenama. Ne mogu da vjerujem da se taj problem ne može riješiti, jer on iz godine u godinu postaje sve veći, kaže za BHRT zamjenik direktora Turističke zajednice HNK Semir Temim.
Mostar svake godine ima sve više turista, a prosjačenje istovremeno, kako Mostarci kažu, postaje “unosan biznis”. Problem koji nisu uspjele riješiti sve dosadašnje vlasti, kao što zasad ne uspijevaju ni aktualne.