Nakon najave Vladimira Putina da „neprijateljske” zemlje moraju plaćati ruski plin u rubljima, njemački kancelar Olaf Scholz ukazuje da postojeći ugovori to ne predviđaju te da Berlin neće plaćati u ruskoj valuti.
– To (ugovori) je važeće. A tamo stoji da se plaća u eurima ili dolarima. To su polazne osnove koje moraju vrijediti, rekao je Scholz tokom maratonskog četvrtka, kada su u Bruxellesu održani samiti NATO-a, G7 i EU-a.
I iz Poljske je signalizirano da će nastaviti plaćati plin dolarima, prema ugovorima. Nejasno je hoće li Kremlj ostvariti svoju prijetnju i tjerati stvar do kraja. To bi moralo značiti obustavu isporuke plina, ako zapadne zemlje odbiju plaćati u rubljima, ali malo tko vjeruje da će Putin ići tako daleko.
Embargo skup, ali moguć
Njemački javni-pravni radijski servis Deutschlandfunk naziva Putinovo inzistiranje na rubljima „pametnim šahovskim potezom” jer stavlja Njemačku i druge zemlje EU-a pred izbor između kuge i kolere.
Ako bi stvarno plaćali u rubljima, drastično bi ojačali rusku valutu i tamošnju središnju banku, čime bi podrovali vlastite sankcije. Kako piše Süddeutsche Zeitung, u pitanju je „proziran pokušaj uprezanja zapadnih uvoznika energenata u stabilizaciju ruske valute”.
Ali, različiti su stavovi komentatora o tome mogu li si Njemačka i ostali priuštiti ostanak bez ruskih energenata sada, dok alternative još nisu tu.
Süddeutsche Zeitung predlaže da EU od sada plaća plin na bankovne račune posebne namjene (escrow) s kojih bi novac stigao do Moskve tek kada prestane agresija. Ili da zaista uvede embargo na ruske energente.
„Rusija je upućena na prihode od izvoza plina i nafte. Nasuprot tome, Njemačka i EU mogu sebi priuštiti odricanje od ruskih energenata. Koliko god to bilo skupo”, piše njemački list.
Recesija u Njemačkoj?
No Deutschlandfunk ističe da bi embargo mogao biti preskup. Savezna Vlada u Berlinu u četvrtak oko ponoći donijela je novi paket mjera kojima želi ublažiti udar cijena energenata na potrošače. Po 300 eura paušalno svakom poreznom obvezniku, po sto eura za svako dijete, te tromjesečno smanjenje poreza tako da litra bude jeftinija za 30 centi, a litra dizela za 14 centi. Uz to bi mjesečna karta za gradski prijevoz u narednih 90 dana koštala samo devet eura.
To sve košta između 14 i 16 milijardi eura iz državnog proračuna. „Prestanak isporuka iz Rusije bi doveo do nove eksplozije cijena. Njemačku bi to gotovo izvjesno gurnulo u recesiju, sa svim posljedicama po tržište rada, financije i državni dug”, piše Deutschlandfunk.
„Rusija bi kao izvoznica energenata profitirala od rasta njihove cijene. Tako bi djelomično pokrila gubitak prihoda“, ocjenjuje ovaj radio.
EU za sada protiv embarga
Za sada se s tom računicom slažu i čelnici EU-a. Kancelar Olaf Scholz je ponovio da neće biti embarga na ruske energente. Još jasnije je o eventualnom embargu govorio austrijski kancelar Karl Nehammer:
– To ne ide. To je suprotno realnosti i pogrešno. Austrija uvozi do 80 posto svog plina iz Rusije. Već i diskusije o tome su štetne i povećavaju cijenu energije, rekao je on za list Kleine Zeitung.
Belgijski premijer Alexander de Croo rekao je u Bruxellesu kako je smisao sankcija da „znatno jače pogode Rusiju nego Europu”. Embargo na energente, kaže, u ovom trenutku bi nanio masivnu štetu europskom gospodarstvu.
U komentaru dnevnog lista Handelsblatt se podsjeća da je Putinov zahtjev za plaćanjem u rubljima već dao plodove i ojačao rusku valutu. Tako je „blef“ već djelomično uspio, piše list, i preporučuje Europskoj uniji da Putinov zahtjev naprosto ignorira i nastavi plaćati u eurima i dolarima.