Kućni budžeti građana BiH ponovo su meta novih poskupljenja. I tako skoro pa svakodnevno, preko osnovnih životnih namirnica. Na red je došlo i meso. Cijene mesnih proizvoda najviše su u posljednjih deset godina. Prouzrokovao ih je, između ostalog, i rat u Ukrajini koji je doveo do poskupljenja energenata i hrane za stoku. Kraj rata u Ukrajini se ne nazire, kao ni kraj poskupljenjima. Ono što se nekad zvalo osnovno – sada je luksuz.
Za građane meso zasigurno postaje luksuz. Priznaju, posljednjih mjeseci sve rjeđe se nalazi na trpezi.
Poređenja radi, prethodne godine kilogram piletine mogli ste kupiti po cijeni nešto višoj od 4 marke. Danas je ta cijena i preko 7 maraka. Ukoliko želite kupiti, pak, pileće filete, morat ćete izdvojiti 12 maraka. Drugi primjer drastičnog poskupljenja mesnih proizvoda je i juneće meso, koje je koštalo oko 13 po kilogramu, a danas cijena istog iznosi približno 20 maraka. Mljeveno meso možete kupiti za 13 maraka iako je kilogram donedavno koštao 10 maraka. Izuzetak nije ni teleće meso, o kojem veliki broj građana može samo maštati jer kilogram danas košta paprenih 25 maraka.
Pored nezadovoljnih građana, nezadovoljstvo ne kriju ni proizvođači mesa. Meso kod domaćih proizvođača znatno je jeftinije od mesa u trgovačkim marketima. Uprkos tome, potražnja za domaćim mesnim proizvodima je mala. Niske otkupne cijene i skupa stočna hrana rezultirat će gašenjem domaćih industrija za uzgoj mesa, upozorava naš sagovornik Nebojša Đokić: “Meso je malo poskupjelo, ali je toliko poskupjelo da smo ponovo na nuli, da ništa nismo zaradili. Što sam bika prodao po 5 KM, do skora je bilo 4 marke, jer su ponovo žitarice otišle gore. Po kojoj sam ja to cijeni onda prodao? Ni po kakvoj”.
Enorman rast troškova za uzgoj stoke i prekomjeran uvoz vode ka poskupljenju mesa. Izlazak iz covid krize dočekan je drugom krizom – ratom u Ukrajini, što predstavlja udar za svjetsku, ali i bh. privredu, koja je odavno ugrožena.
“Sve grane poljoprivrede su poskupjele od 40 do 60 posto, u zavisnosti o kojoj grani privrede pričamo. Postoji trka na svjetskom tržištu što se tiče nabavke repromaterijala i ono što dobijemo inpute od poljoprivrednika – niko ne pita za cijenu nego samo pita za obezbjeđivanje dovoljne količine. Cijene će se vjerovatno spustiti za određeni period, ali se nikad više neće vratiti na nivo na kojem su bile”, objašnjava Ognjenka Lalović, direktorica Sektora za privredu VTK-a BiH.
Dok čekamo najavljeno sniženje cijena, na policama trgovačkih marketa kupce i dalje svakodnevno dočekuju više cijene životnih namirnica. Građani meso već odavno ne kupuju na kilogram već u znatno manjim količinama. Pitanje je – hoće li uskoro i to malo moći priuštiti. Građani očekuju boljitak, više plaće i penzije, ali i niže cijene. Domaći proizvođači veće subvencije. Na potezu je vlast.