Nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije koronavirusa, u Mostaru je u utorak svečano otvoren dvadeset treći Međunarodni sajam gospodarstva.
Sajam je otvorenim proglasio ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó, koji je kazao kako im je velika čast što Mađarska ima prigodu biti zemljom partnerom Mostarskog sajma, naglasivši kako su na ovoj manifestaciji prisutna 24 mađarska poduzeća kako bi se dodatno ojačala gospodarska saradnja.
– Mađarska vlada podupire ta poduzeća kako bi oni s vama surađivali što aktivnije, kako bi oni trgovali s vama i provodili investicije kod vas te na taj način jačali odnose zemalja zapadnog Balkana, BiH i Mađarske – kazao je je Szijjártó poručivši kako je njihov cilj ubrzavanje europske integracije na ovom području.
Riječima dobrodošlice prisutnima su se obratiti i direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, te premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Svečanost su svojim nastupima obogatili i ženske klape Lira iz Mostara i Mađarske folklorne glazbe – Szalonna band.
Zemlja partner ovogodišnje manifestacije je Mađarska, koja će sa svojim izlagačima predstaviti gospodarsku, gastronomsku i kulturnu ponudu, a uz izlagače iz te zemlje, na sajmu su prisutni i izlagači iz drugih zemalja regije i svijeta.
Sajam donosi iznimno bogat popratni program uz mnoštvo konferencija, B2B susreta i edukacija.
Ove godine predviđeni su tematski dani, a svaki od njih donosi popratni sadržaj vezan za pojedini sektor gospodarstva.
Mostarski sajam, jedna od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji, održavat će se do 9. aprila u Slobodnoj zoni Hercegovine, na 30.000 kvadratnih metara zatvorenog i otvorenog izložbenog prostora.
Izložba je to općeg tipa na kojoj se tradicionalno predstavljaju gospodarski subjekti iz skoro svih grana gospodarstva, među kojima prednjače poljoprivreda, gastronomija, turizam i uslužne djelatnosti, zatim IT sektor i elektroindustrija.
Sajam je također mjesto održavanja bilateralnih političkih razgovora, gospodarskih konferencija, skupova i prezentacija. Pored poslovnog dijela, sastavni dio sajma čine i kulturno-zabavni sadržaji.