Finska se priprema za potencijalno povijesnu odluku koja bi mogla donesena prije “sredine ljeta”, a riječ je o njezinu zahtjevu za učlanjenjem u NATO, što bi služila kao mjera odvraćanja od moguće ruske agresije. Kako javlja Guardian, ova je država tradicionalno bila vojno nesvrstana, dijelom kako ne bi provocirala svog istočnog susjeda s kojim dijeli granicu dugu oko 1.300 kilometara.
No, ruska invazija Ukrajine dovela je do snažnog skoka podrške finske javnosti promjeni takve politike te je udvostručen postotak građana koji se anketno izjašnjavaju za učanjenje u NATO s 30 na 60 posto.
– Nikada nemojte podcjenjivati sposobnost Finaca da donose brze odluke u trenucima kada se svijet mijenja, izjavio je bivši finski premijer Alexander Stubb za agenciju AFP.
On je bio dugogodišnji zagovornik finskog ulaska u NATO, a sada je uvjeren da je podnošenje zahtjeva za članstvo gotovoa stvar.
Sljedećeg tjedna finska vlada parlamentu podnosi specijalni izvještaj o reviziji državne politike nacionale sigurnosti ne bi li zastupnicima bilo lakše donijeti odluku o mogućem strateškom zaokretu.
– Imat ćemo vrlo detaljnu raspravu, ali nećemo odugovlačiti, izjavila je finska premijerka Sanna Marin u petak na konferenciji za novinare.
– Mislim da ćemo s tom raspravom završiti do sredine ljeta, dodala je.
– Meni se čini da će zahtjev za članstvom biti podnesen negdje tijekom svibnja, kako bi on mogao pravovremeno biti stavljen na dnevni red summita NATO-a u Madridu koji se održava u lipnju, ocijenio je Stubb.
Finska je neovisnost, nakon 150 godina pod ruskom vlašću, proglasila 1917. godine, no tijekom Drugog svjetskog rata našla se u oružanom sukobu sa Staljinovom Crvenom armijom kojoj je nanijela ogromne gubitke, ali je u konačnici ipak ostala bez dijelova svojeg tadašnjeg teritorija. Helsinki se tada obvezao ostati vojno nesvrstan tijekom Hladnog rata u zamjenu za garancije Moskve da neće pokrenuti novu invaziju. Ta prinudna neutralnost u međunarodnim je odnosima prozvana “finlandizacijom”.
Sve do danas Finska je ostala izvan NATO-a, a čitavo je vrijeme svoju vojsku održavala na relativno visokoj razini spremnosti s također relativno visokim ulaganjima u nju.
– Mi u samo nekoliko dana možemo mobilizirati između 280.000 i 300.000 muškaraca i žena, rekao je Stubb i dodao da se u službu može pozvati i 900.000 rezervista.
Prošlog je tjedna finska vlada objavila 40-postotno povećanje u obrambenom budžetu do 2026. godine. I dok je većina tamošnjih parlamentaraca bila nesklona brzom učlanjenju u NATO smatrajući to, poput 32-godišnjeg zastupnika Stranke centra Joonasa Kontte, “nečim što nam nije potrebno u ovome trenutku”, od početka ruske invazije došlo je do velikog zaokreta.
– Ruska je invazija nepovratno promijenila Europu, rekao je Kontta koji sada vjeruje da je došao trenutak za apliciranje za članstvo.
Slično njemu, i nekolicina drugih finskih zastupnika promijenila je stav iako većina drži svoje mišljenje za sebe iščekujući spomenutu raspravu o reviziji politike nacionalne sigurnosti.
U nedavnoj anketi koju je provela finska nacionalna televizija YLE, tek je šestero zastupnika bilo izričito protiv NATO-a. Među njima je zastupnik Lijevog saveza Markus Mustajarvi koji smatra da je finska i švedska nesvrstanost donijela stabilnost sjeveru Europe. On dovodi u pitanje famozni članak 5 Sjevernoatlantske povelje, odnosno nije uvjeren da on pruža istinsku garanciju zaštite u slučaju napada. S druge strane ističe vlastitu finsku borbenu spremnost za koju smatra da je sama po sebi dovoljna da odvrati i pomisao Rusije na napad.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg Helsinkiju je poručio da su vrata saveza Finskoj otvorena, a podrška je stigla i iz Njemačke, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Turske.
No, učlanjenje bi u Kremlju vrlo vjerojatno mogli vidjeti kao provokaciju, na što upozorava i aktualni finski predsjednik Sauli Niinisto koji očekuje upade ruskih aviona i finski zračni prostor, kršenja teritorijalnog integriteta države kao i druge “hibridne” napade.
Moskva je objavila da će, u slučaju da Finska doista uđe u NATO, “rebalansirati situaciju”.
Finski šef diplomacije Pekka Haavisto rekao je da bi Rusija mogla pokušati destabilizirati Finsku u vremenu između njezina podnošenja zahtjeva za članstvom i ratifikacije te odluke u svih 30 trenutnih država članica pakta, što bi se moglo protegnuti na godinu dana.
On to naziva “sivom zonom” iščeklvanja punopravnog članstva.
– Finska je oduvijek nastojala kloniti se sivih zona, rekao je Stubb, ali vjeruje da njegova država ipak ima sposobnost prižiti otpor eventualnog ruskoj agresiji ili njezinim hibridnim napadima.