Iako je predsjednik Vučić u prošlonedeljnom intervjuu na RTS-u napomenuo da Srbija zbog korektnih odnosa sa Rusijom trpi pritiske sve do prijetnji sankcijama – čime bi bila dovedena u pitanje redovnost isplata penzija i plata u javnom sektoru – stručnjaci smatraju da stvarne opasnosti za sada nema, piše beogradski list “Danas”.
Budžet je u ovom trenutku stabilan, bez naznaka da bi vitalne funkcije mogle da budu zaustavljene, a dodatni troškovi koji će vjerovatno biti i veći ne mogu do te mjere da ugroze osnovne stavke.
Prema riječima profesora Ekonomskog fakulteta Milojka Arsića, sve je malo dramatizovano kako bi se opravdalo glasanje naše delegacije u UN protiv Rusije.
– Da bi se dogodio takav scenario, morale bi zaista da se uvedu neke oštre sankcije za Srbiju, ne samo trgovinske nego i u odnosu zaduživanja, da ne možemo da uzmemo zajmove u svijetu. Nisam siguran šta se sve događa i kakve su prijetnje u igri, to predsjednik bolje zna, ali tajnost te komunikacije daje prostor za manipulaciju. On može da kaže da su prijetnje i oštrije nego što jesu da bi opravdao svoje poteze. Generalno, pogoršanje odnosa sa Zapadom sigurno bi negativno uticalo na cijelu privredu Srbije, ne samo na budžet, nego i na devizni priliv, rast privrede, zaposlenost. Koliko bi to bilo, zavisi od stepena zaoštravanja ukrajinske krize. Ali i narušavanje odnosa sa Rusijom moglo bi negativno da utiče na Srbiju kroz cijenu gasa koju ćemo plaćati. Sigurno je da će ona po novom ugovoru biti viša nego do sada, čak i pod najpovoljnijim formulama koje su moguće jer i tu postoji neki interval, da li ćemo biti na njegovoj donjoj granici kao do sada ili na višoj – objašnjava za list “Danas” Arsić i dodaje da je situacija nepovoljna, jer pogoršanje odnosa i sa jednima ili sa drugima gotovo da je nužno, obe strane traže izjašnjenje.
I glavni ekonomista Fiskalnog savjeta Danko Brčerević tvrdi da za sada nema indicija da bi osnovne budžetske obaveze mogle biti ugrožene.
– Sigurno je da će biti budžetskih problema, mi već vidimo neke promjene. Na primjer, Srbija iz budžeta plaća Srbijagasu pošto on izvjesne količine gasa mora da nabavlja na berzi. To je znatno skuplje, a Vlada je donijela uredbu da zamrzne cijene još u decembru prošle godine, pri čemu će ona pokrivati tu razliku između visoke nabavne i niže prodajne cene. To će koštati budžet oko 400 miliona eura, nešto je već dato, nešto će sada. Za sada, uvoz struje nije budžetski trošak jer je EPS uzeo kredit krajem prošle godine, ali vidjećemo kako će to dalje ići. Takođe, smanjen je priliv po osnovu akciza na naftne derivate, ne znamo koliko će to da traje, ali je to mjesečno nekih 30-ak miliona eura manje. Dakle, biće troškova ali za sada, niti u perspektivi, ne vidim da je išta dovedeno u pitanje. Budžet je stabilan, imamo relativno velike depozite i ne bi trebalo da bude bilo kakvog većeg pritiska – kaže Brčerević.
Podseća da s jedne strane inflacija povećava budžetske prilive, ali se zato kamate podižu, što će takođe biti jedan od uvećanih troškova, kao i odricanje od akciza, ali sve to nema težinu da naruši osnovne fiskalne agregate tako da smo i dalje budžetski relativno stabilni i nema razloga da se diže panika oko toga.
Prema rečima ekonomiste Saše Đogovića, Srbija će trpeti konsekvence koje će pratiti bilo kakvo distanciranje od otvorenih društava i približavanje autokratskim.
– Prvo se pojavila mogućnost, što je izbegnuto, da se preko Janafa zaustavi dovod nafte, a to bi zaustavilo privredu zemlje. Sledeći problem mogao bi da bude pad investicija, posebno iz Nemačke koje su najbrojnije jer će Srbija biti prikazana kao saradnik Rusije koja je agresor nad Ukrajinom. To bi udaljilo i zemlje EU i regiona od nas, a izazvalo bi pad privredne aktivnosti. To znači i osetniji pad BDP-a što bi sigurno ugrozilo budžet Srbije. On je i sada ugrožen jer neće biti projektovana stopa rasta od 4,5 odsto, imamo i velika sredstva koja se izdvajaju za uvoz energenata, posebno za električnu energiju, najviše iz Mađarske. Suštinski, Srbija će morati da se zadužuje na međunarodnom monetarnom tržištu da bi uredno mogla da izmiruje sve svoje budžetske stavke, zbog posebno jakog pritiska na platni bilans i spoljnotrgovinski saldo a to se vidi upravo iz kraha energetskog sektora kod nas – zaključuje Đogovcić.