Pješačkim pohodom i obilaskom mezarja na kojem je ukopana većina žrtava, obilježena je 29. godišnjica zločina nad civilima u selu Ahmići kod Viteza. Na današnji dan 1993. godine u ranim jutarnjim satima, pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) ubili su u Ahmićima 116 civila bošnjačke nacionalnosti, te spalili njihovu imovinu.
Najmlađa žrtva imala je samo tri mjeseca, a najstarija 82 godine. Za posmrtnim ostacima još 15 žrtava i dalje se traga.
Današnje obilježavanje godišnjice počelo je šetnjom pod nazivom “Put istine i sjećanja” u kojoj su učestvovale stotine ljudi. Učesnici su prošetali od Šehidskog mezarja u Vitezu do sela Ahmići.
– Mi šaljemo poruku istine, onoga šta je bilo, a i sjećamo se naših šehida, rekao je Mahir efendija Husić, imam u Ahmićima.
Nakon šetnje “Put istine i sjećanja”, održana je komemoracija u Ahmićima i vjerski program.
Husić je govorio i o poruci koju šalju organizatori komemoracije za žrtve zločina u Ahmićima, a koja je istaknuta i na plakatima koji najavljuju obilježavanje godišnjice “traganje za istinom i gradnja suživota”.
– Mi se ne stidimo onoga što je bilo, mi tu istinu prenosimo, ali mi i gradimo suživot sa svima onima koji žive ovdje pored nas u miru. Svakako, mi nismo i nećemo zaboraviti one koji su nam to uradili. Prenosit ćemo kroz kulturu sjećanja imena postrojbi koje su činile 16. aprila u Ahmićima ta zlodjela. Još uvijek, u Ahmićima se traga za 15 posmrtnih ostataka, 7. maja planirana je dženaza za devet identifikovanih posmrtnih ostataka u mrtvačnici u Visokom, rekao je Husić.
Komemoraciji je prisustvovao i pukovnik Bob Stewart, komandant britanskog bataljona snaga UNPROFOR-a, koji je tom prilikom rekao kako je 1993. godine bio uz jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, te da je istog mišljenja i sada.
Stewart je rekao da je Bosna i Hercegovina zemlja tri konstutivna naroda koji žive zajedno u miru.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u zločinu, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri” Miroslava Cicka Bralu na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu. Tihomir Blaškić osuđen je na devet godina zatvora, a na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.