Ruska kompanija Gazprom izvijestila je da od srijede (27.4.) prirodni plin više neće teći kroz plinovod Yamal u Poljsku, objavila je poljska tvrtka za distribuciju plina PGNiG. Ona ovu odluku Moskve smatra kršenjem postojećih ugovora i najavila je da će tražiti odštetu. Razlog je to što Poljska ne želi plaćati prirodni plin u rubljama na račun u Gazprom banci – kako je nedavno zatražila Rusija. Jer postojeći ugovori predviđaju plaćanja isključivo u eurima ili dolarima.
Poljska skladišta su puna
Vlada u Varšavi je naglasila da se za poljska domaćinstva za sada ništa neće promijeniti jer se za tu situaciju Poljska pripremila. „Poljskim domaćinstvima neće nedostajati plina”, naglasila je ministrica klime i okoliša Anna Moskva. „Od početka rata (u Ukrajini) smo izjavili da smo spremni za potpunu neovisnost od ruskih sirovina”, naglasila je ministrica, i dodala da „Poljska raspolaže s potrebnim rezervama plina i ima izvore opskrbe za zaštitu naše sigurnosti”.
Poljski premijer Mateusz Moraviecki je objasnio da su skladišta plina u njegovoj zemlji trenutno popunjena 76 posto. A Poljska je spremna „dobavljati plin iz svih mogućih smjerova”.
I Bugarska je dobila pismo Gazproma
Bugarski dobavljač prirodnog plina Bulgargas također je primio pismo u kojem se najavljuje „obustava” isporuka ruskog plina, objavilo je Ministarstvo energetike u Sofiji.
„Bugarska strana u potpunosti je ispoštovala svoje obveze i na vrijeme izvršila sva plaćanja u skladu s trenutnim ugovorom”, istaknulo je ministarstvo. Bugarska je izrazito ovisna o ruskom plinu.
Međutim, poduzeti su koraci kako bi se pronašla alternativna opskrba plinom. Za sada nema potrebe za ograničavanjem potrošnje plina, navodi se.
Neizvjesnost u Srbiji i BiH
Za sada nije jasno kako će se ove ruske mjere naspram Bugarske odraziti na opskrbu plinom Srbije i Bosne i Hercegovina. Srbija 90 posto plina dobavlja iz Rusije, a BiH 100 %. Za usporedbu: dosada je Bugarska 77 % plina uvozila iz Rusije, a Poljska 40 %.
I u Srbiju i u BiH plin za sada dolazi preko plinovoda Turski tok (kojeg se naziva i Balkanski tok) koji ide preko bugarskog teritorija i postoji mogućnost da se taj put sada u Bugarskoj blokira, mada iz bugarskog ministarstva energetike kažu da ne namjeravaju zaustavljati tranzit plina za Srbiju (pa time i za BiH). Rusija je ranije najavila da će se za Srbiju „koja je važna” tražiti posebna rješenja.
Za početak 2023. je najavljeno puštanje u pogon novog plinovoda Niš-Tsaribrod/Dimitrovgrad. Za razliku od sadašnjeg ruskog plinovoda, preko kojeg je moguć samo tranzit ruskog plina, ovaj projekt će omogućiti dvosmjerni prijenos plina ili trgovinu između Bugarske i Srbije. Primjerice, isporuke u Sofiju mogu se obavljati s LNG terminala u Hrvatskoj ili se azerbajdžanski plin može isporučiti u Niš.
Habeck želi „nadvladati ovisnost”
Zbog rata u Ukrajini trenutno se u Europskoj uniji vodi žestoka rasprava o mogućim energetskim sankcijama Rusiji. Početkom kolovoza u EU-u stupa na snagu embargo na ugljen protiv Rusije. Mnoge zemlje EU-a pozivaju na proširenje embarga na rusku naftu i plin.
Tijekom posjeta Varšavi njemački ministar ekonomije Robert Habeck rekao je kako pretpostavlja da bi Njemačka mogla postići neovisnost od isporuke nafte iz Rusije u roku od nekoliko dana. „U slučaju plina, radimo intenzivno na nadvladavanju visoke razine ovisnosti koju Njemačka tu ima, što je bila pogreška”, izjavio je političar Zelenih. Istovremeno je najavio blisku suradnju s Poljskom u energetskom sektoru.