Da se Hutovo blato s pravom nalazi na popisu 150 močvarnih staništa od važnosti za cijeli svijet, pokazuje i primjer orla štekavca. Već sedam do osam godina na prostorima parka boravi i najveća europska ptica – orao štekavac ili orao bjelorepan (lat. Haliaeetus albicila).
Prema zapažanjima Josipa Vekića, inženjera lovstva i zaštite prirode, inače voditelja Službe zaštite Parka prirode, najprije se na prostorima Hutovog blata, čija je površina veća od 7500 hektara, nastanila jedna, a zatim je za godinu-dvije pristigla i druga ptica.
Govoreći o štekavcima ing. Vekić kaže:
”Najvažnije je da su se orlovi trajno nastanili u Hutovom blatu. Nakon neuspješnih pet-šest godina lani su prvi puta imali potomka. Ne mislim da će taj mladi štekavac ostati ovdje. On će tražiti svog partnera, ali teško na Hutovom blatu, gdje realno može obitavati jedan par, dva teže. Za očekivati je da se prošlogodišnji mladunac ovdje zadrži par godina, a zatim će tražiti svoj prostor. On je već velika ptica. Posebice je važno da je to prvi mladunac orla štekavca izležen u Neretvi poslije 1922. godine! Dakle, poslije sto godina ili točnije 99 godina štekavac se gnijezdio na ovom području. Nakon prošlogodišnjeg uspjeha priželjkujemo da će ove godine par dobiti novog potomka ili potomke. Pratimo što se događa.
Za pretpostaviti je da će prošlogodišnji mladunac lutati dvije-tri godine, moguće da se naseli u Neretvi s hrvatske strane. Možda ima prostora za još jedan par, to ne znamo, jer se nismo bavili istraživanjem. Štekavci ne prave štete, oni više vole babuške i peškelje i po koju lisku s Hutova blata nego domaće životinje”.
Na opasku da je riječ o orlu koji se pretežito hrani ribom, pa je tako dobio još jedan naziv – ribar, nastavlja:
”Orao ribar, orao štekavac, bjelorepan, možda ima još koji, sve su mu to nazivi, pretežito se hrani ribom. Ima on svog pandana u orlu ribaru koji je znatno manji. To su ptice selice koje budu ovdje, po par komada, na proputovanju iz Skandinavije prema Africi i obrnuto. Štekavci ne sele, oni su ptice stanarice. Ako nađu pogodno mjesto, prave ogromno gnijezdo teško par stotina kilograma, tamo gdje se nasele, trajno ostaju ”.
Treba spomenuti da ornitolozi razlikuju pet geografskih rasa orla štekavca od kojih je jedan rasprostranjen u Sjevernoj Americi pa su ga Amerikanci stavili u svoj grb!
Inače, bjelorepan je najveći orao Europe i najveća grabljivica među orlovima. Raspon krila obično seže od 200 – 240 centimetara, dok kod pojedinih jedinki premaši i 250 centimetara.