Cijene osnovnih životnih namirnica dostižu nove rekorde, a prema najavama stižu nova poskupljenja plina, te drugih roba i usluga. U Udruženjima za zaštitu prava potrošača apeliraju na vlast da na neki način subvencionira najugroženije, jer uskoro većina njih neće moći izmirivati račune za vodu i struju. Analitičari su mišljenja da se treba posvetiti vlastitoj proizvodnji hrane u većem obimu.
Da je tržište u potpunom haosu pokazuje se po cijenama koje doslovno variraju,odnosno rastu na dnevnom nivou. Ograničavanje marži na osnovne životne namirnice nije donijelo očekivani efekat. Vidi se to po primjerice samo jednom artiku, kakva je cijena suncokretovog ulja, za koju više nismo sigurni koliko će koštati, s obzirom na to da trenutno košta preko šest maraka. U Srbiji je ta cijena još oko tri marke.
Kad se pogledaju statistički podaci o rastu cijena može se vidjeti kako su troškovi života u odnosu na prošlu godinu rasli, primjerice oko 15 odsto više novca za hranu i čak 25 odsto za troškove prevoza.
Iako se očekuje u drugoj polovini godine manja inflacija, to, kako su ranije naveli u Centralnoj banci BiH, ne znači i nužno smanjenje cijena. Vlada je Republici Srpskoj ograničila marže još prije godinu dana na osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate, ali većih efekata nema. U udruženjima za zaštitu prava potrošača ova mjera je obesmišljena bez ostalih mjera koje Vlada treba uvesti.
Murisa Marić, iz Udrženja građana “Don“ iz Prijedora za BHRT ističe:
“Ovdje je već sad vidljivo da građani, na uštrb da bi imali šta da jedu, neće moći plaćati režijske troškove. Vlast, kako lokalna, tako ni entitetska nije nijednu drugu mjeru donijela da da neki vid subvencija”.
“I zemlje koje imaju robne rezerve u okruženju donosile su iste mjere kao mi, ali cijene su rasle ili padale kao i svugdje. Mi smo ipak mala tržišta i svi smo uvozno orijentisani”, kaže za BHRT Suzana Gašić, ministrica trgovine i turizma Republike Srpske.
Kako još nema smanjenja PDV-a, a ni oslobađanja od akciza na naftu i naftne derivate analitičari smatraju da vlast, umjesto što ulaže milione za nabavku roba, novac je trebala iskoristiti da pokrene vlastitu proizvodnju hrane, posebno pšenice. Smatraju i da su građani gomilanjem zaliha natjerali dobavljače da dodatno dižu cijene.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar kaže:
“Da bi imali jeftiniju hranu bitno da se okrenemo vlastitoj proizvodnji. Čekati da bude smirenje stanja u Ukrajini da bi cijena robe, pšenice, kukuruza i drugih prehrambenih artikala bila niža je potpuno neracionalna”.
Neizvjesno je koliko će još rasti cijene do kraja godine s obzirom na nove svjetske najave rasta cijena energenata. Ono što je evidentno mjesecima su povećani redovi pred javnim kuhinjama, koje takođe pojačavaju svoje apele prema zajednici da im je hrana prijeko potrebna.