Dok rat bjesni u Ukrajini, više od hiljadu milja dalje u Bosni i Hercegovini posmatrači upozoravaju da Rusija raspiruje žar separatizma koji bi mogao predstavljati probleme za duboko podijeljenu balkansku zemlju. Od kraja rata koji je odnio oko 100.000 života između 1992. i 1995. godine, BiH je podijeljena između muslimansko-hrvatske federacije i srpskog entiteta – poznatog kao Republika Srpska.
Sve je veća bojazan da bi aranžman koji je decenijama održavao mir u Bosni mogao biti ugrožen, piše Agencija France Presse (AFP). Lider bosanskih Srba Milorad Dodik – koji nije krio svoje divljenje i bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – sve glasnije govori o svojim secesionističkim ciljevima, potez za koji se vjeruje da ima podršku Kremlja.
Posljednji alarm zbog situacije stigao je od američkog demokratskog senatora Chrisa Murphyja, koji je upozorio na “veoma zabrinjavajuće vrijeme za Bosnu” tokom nedavne turneje po Balkanu.
“Dok je Putin satjeran u ćošak, on će tražiti druga mjesta da pokuša ostvariti pobjede. A jedno od njih može biti i Bosna”, rekao je za CNN.
Vijekovima je Rusija gajila duboke bratske veze sa Srbima na Balkanu, njihovim slovenskim i pravoslavnim naslijeđem, zajedno sa njihovim čvrstim savezima tokom svjetskih ratova 20. vijeka. Intervenciju NATO-a na Balkanu 1990-ih – prvo u Bosni, a kasnije protiv Srbije tokom rata na Kosovu – Kremlj je dugo smatrao ponižavajućom provokacijom.
Od tada, Rusija je nastojala povećati svoj uticaj na terenu kod bosanskih Srba. U izjavama koje su odražavale retoriku Putina uoči napada na Ukrajinu, ruski ambasador u Sarajevu upozorio je da će “reagirati” ako BiH uđe u NATO. Ambasada je također upozorila Zapad na manevre koji bi mogli destabilizirati Bosnu.
Rusija rutinski kritizira i osporava međunarodnog visokog predstavnika u BiH – položaj stvoren da nadgleda mirovne sporazume koji su okončali rat – dok poziva na ukidanje tog položaja.
Rusija se nedavno obrušila na “rastuće pokušaje da se prepišu principi” sporazuma “u korist EU i NATO-a i na štetu” bosanskih Srba. Kontinuirana podrška RS Rusiji također je spriječila BiH da slijedi zapadne zemlje u sankcioniranju Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. U martu je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da je Bosna među potencijalnim metama “još više intervencije” Rusije.
“Ono što je jasno je da se Rusija sada otvoreno razilazi sa Zapadom u Bosni”, rekao je Florian Bieber, specijalista za Balkan na Univerzitetu u Gracu u Austriji za AFP.
Zapadna “pasivnost” stvorila je nestabilnost u zemlji dozvoljavajući Dodiku da prijeđe nekoliko crvenih linija tokom godina, dodao je profesor Bieber.
Srećko Latal, urednik regionalne mreže istraživačkog novinarstva Balkan Insight, rekao je da su vanjski igrači popunili vakuum.
“Balkan je prije svega destabiliziran odsustvom EU”, što je omogućilo trećim stranama da uđu, rekao je on.
“Posljedica je prisustvo Rusije i bilo kojeg drugog stranog uticaja – Kine, Turske ili nekih zemalja Zaljeva”.
Ali nedavno, sa Evropom na ivici, Zapad se vratio. U januaru su Sjedinjene Američke Države udarile Dodika novim sankcijama, optužujući ga za ugrožavanje stabilnost regiona nakon što se povukao iz centralnih institucija zemlje, uključujući vojsku, pravosuđe i poreski sistem.
Velika Britanija je slijedila taj primjer u aprilu, optužujući Dodika da “namjerno podriva teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini” uz Putinovo ohrabrenje. EU nije uvela sankcije, ali je skoro udvostručila svoje vojno prisustvo u Bosni kao “mjeru predostrožnosti”, kaže Anton Wessely, komandant snaga EU u Bosni i Hercegovini.
“Čini se da je ova ruska prijetnja zaista natjerala SAD i EU da usvoje ozbiljniji pristup i razumiju situaciju u BiH i na ostatku Balkana”, rekao je Latal.
Rusija je decenijama gajila vitalne odnose na Balkanu kako bi održala uticaj u Evropi, posebno u zemljama sa velikom pravoslavnom populacijom poput Srbije, Crne Gore i BiH.
“Rusija ima dovoljno lokalne infrastrukture i lokalnih sljedbenika širom Balkana” da pokuša da dodatno destabilizirati region “ako to želi”, rekao je Latal.