Novinari i novinarke u Bosni i Hercegovini izloženi su sve češćim pritiscima, prijetnjama i zastrašivanju, koji nerijetko dolaze od političara i predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti, pokazuju podaci Udruženja/udruge BH novinari i Linije za pomoć novinarima.
Tokom 2021. godine, Linija za pomoć novinarima zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH. Prijavljena su 3 fizička napada na novinare i uposlenike u medijima, 6 napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Također, zabilježeno je 8 slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu. Povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama.
Određeni napredak je postignut kada je riječ o procesuiranju prijetnji i napada na novinare. U periodu od januara do kraja decembra prošle godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima ukupno 11 slučajeva je riješeno u korist novinara i novinarki, što je najveći do sada zabilježen broj tokom jedne godine.
Prema podacima iz godišnjeg istraživanja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koje BH novinari provode u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana Safejournalists, u posljednje dvije godine zabilježen je veliki broj prijava o zabrani pristupa informacijama i netransparentnom tretmanu novinara i medija od strane političara i predstavnika institucija.
Političari su bili veoma aktivni u pokušajima da kontrolišu uređivačke politike i kreiraju medijske sadržaje. Ovakve negativne uticaje prepoznale su i organizacije poput Reportera bez granica – u njihovom izvještaju za 2021. istaknuta je “manipulacija medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima“.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH navodi se da su „visokopozicionirani političari pribjegli javnim napadima i omalovažavajućim primjedbama na račun novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena. Vlasti nastavljaju umanjivati ovo pitanje, a javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike.”
Ovogodišnje istraživanje o medijskim slobodama u BiH iz perspektive građana koje provode BH novinari i Friedrich Ebert Stiftung pokazalo je da građani BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70%), dok političke stranke i političari imaju najmanje povjerenje od strane građana. Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u BiH uopće nije ili je djelomično prisutna, a dvije trećine građana mišljenja su da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH.
Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan – što je za 15% manje u odnosu na 2021. godinu.
Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, BH novinari još jednom ističu da je neophodno poboljšati zakonsku regulativu kako bi novinari/ke radili svoj posao u sigurnom i slobodnom ambijentu. U vezi s tim, pozdravljamo inicijativu grupe zastupnika u državnom Parlamentu kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima će se napad na novinare/ke tretirati kao posebno krivično djelo.
Ta inicijativa je rezultat višegodišnjeg lobiranja Udruženja BH novinari koje je još 2019. uputilo predstavnicima vlasti na svim nivoima amandmane na krivične zakone, kako bi se novinari nominalno uveli u zakone kao profesija koja se treba efikasnije štititi od napada i drugih krivičnih djela, saopćeno je iz Udruženja/udruge BH novinari – Linija za pomoć novinarima.