Bjelorusija, blizak saveznik Rusije, počela je iznenadne i velike vojne vježbe za provjeru gotovosti trupa, dok se spekuliše da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao i zvanično da objavi rat Ukrajini.
Ipak, iako autokratski predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomaže ratne napore Kremlja, većina Bjelorusa se protivi invaziji na Ukrajinu, dok su tajne mreže aktivista i disidenata aktivno sabotirale ruske snage u toj zemlji, pišu svjetski mediji.
Provjera borbene gotovosti
Oružane snage Bjelorusije počele su u srijedu, 4. maja, iznenadne velike vježbe kako bi provjerile svoju borbenu gotovost, piše Rojters (Reuters) pozivajući se na saopštenje bjeloruskog ministarstva odbrane u kojem se naglašava da vježba ne predstavlja prijetnju po susjede ili evropsku zajednicu.
“Planirano ispitivanje (borbene gotovosti) uključuje kretanje značajnog broja vojnih vozila, što može usporiti saobraćaj na javnim putevima”, navodi se u saopštenju bjeloruskog ministarstva.
Predsjednik Bjleorusije Aleksandar Lukašenko, dodaje Rojters, razgovarao je dan ranije (3. maja) sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom i njih dvojica su, između ostalog, razgovarali o ruskoj operaciji u Ukrajini.
Bjelorusija, saveznica Moskve koja dijeli granicu s Ukrajinom, pokrenula je u srijedu, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse), vojne manevre koje opisuje kao vježbe “iznenađenja” s ciljem da se “procijeni spremnost i sposobnost trupa da reaguju brzo na moguću krizu”. Bjelorusko ministarstvo odbrane objavilo je i fotografije kolone vozila, uključujući tenkove u pokretu.
Vježbu, naglašava AFP, pomno prati Kijev koji je više puta optuživao Bjelorusiju da planira poslati trupe u Ukrajinu kako bi pomogla ruskoj vojnoj operaciji. Bjelorusija, kojom skoro 30 godina gvozdenom šakom vlada moćnik Aleksandar Lukašenko, služi kao vazdušna i logistička baza za Moskvu.
Ipak, dodaje Frans pres, indirektno učešće Bjelorusije u sukobu u Ukrajini ne podržavaju svi Bjelorusi, a posljednjih mjeseci bilo je akata sabotaže i nekoliko osumnjičenih je uhapšeno.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja živi u egzilu u Litvaniji, pozdravila je otpor pojedinih Bjelorusa da se njihova teritorija koristi protiv Ukrajine, rekavši da je zabilježeno ometanje željeznica koje su korištene za transport ruske vojne opreme, navodi AFP u drugom tekstu.
Tihanovskaja, koja zajedno sa zapadnim posmatračima kaže da je pobijedila Lukašenka na izborima 2020., krajem aprila je boravila u Vašingtonu gdje se susrela visokim američkim zvaničnicima i gdje je, između ostalog, razgovarala o načinima da se zaobiđu režimske dezinformacije i osigura oprema i tehnologija bjeloruskim novinarima i aktivistima.
Iščekujući “Dan pobjede”
Iznenadne vojne vježbe velikih razmjera u Bjelorusiji dolaze usred sve veće zabrinutosti da će Putin zvanično objaviti rat Ukrajini 9. maja, na Dan pobjede, kada se održava ruska komemoracija kraja Drugog svjetskog rata, napisao je Njuzvik (Newsweek).
U analizi zvaničnika odbrane Ujedinjenog Kraljevstva, objavljenog početkom maja, navedeno je da Putin “vjerovatno želi pokazati značajan” vojni uspjeh uoči praznika. Ako Putin formalno objavi rat, ističe američki časopis, onda bi on bio, prema zakonu, mogao pozvati na opštu mobilizaciju. Glasnogovornik američkog Stejt departmenta Ned Prajs (Price) rekao je na brifingu za novinare 2. maja da postoji “dobar razlog vjerovati da će Rusi učiniti sve što mogu da iskoriste” Dan pobjede u propagandne svrhe.
S druge strane, ukazuje Njuzvik, komanda ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva je u martu optužila Rusiju da želi da uvuče Belorusiju u rat.”Cilj je uključivanje Oružanih snaga Republike Bjelorusije u rat s Ukrajinom!”, navela je komanda tada u saopštenju.
Jačanje opozicije i antirežimskih aktivnosti
Iako je Bjelorusija postala utočište za desetine hiljada ruskih vojnika i vojne opreme, vrlo mali broj Bjelorusa podržava rusku invaziju na Ukrajinu, napisao je Vašington post (The Washington Post) ističući da je rat u Ukrajini ojačao bjelorusku opoziciju i antirežimske aktivnosti.
Bjeloruski aktivisti u inostranstvu i kod kuće sa užasom su gledali kako ruske snage izvode desetine raketnih udara na ukrajinske ciljeve sa bjeloruskog tla, dodaje list. Anketa koju je sredinom marta proveo londonski Četam haus (Chatham House) pokazala je da možda samo tri odsto stanovništva zemlje podržava potencijalno učešće bjeloruskih trupa u ratu protiv Ukrajine. Samo 16 odsto podržalo je Bjelorusiju da dozvoli da se njeno tlo koristi za vođenje rata s Ukrajinom.
Već postoje znaci antirežimskih aktivnosti u Bjelorusiji, piše Vašington post i dodaje da su se disidentske mreže raširile nakon invazije kako bi pomogle podrivanju ruskih ratnih napora. Od prvih dana invazije u februaru, tajna mreža željezničkih radnika, hakera i disidentskih sigurnosnih snaga krenula je u akciju da onesposobi ili poremeti željezničke veze koje povezuju Rusiju i Ukrajinu preko Bjelorusije.
Mnogi smatraju da su brojni prekidi željezničkog saobraćaja vjerovatno odigrali ulogu u neuspjehu ruske kampanje da zauzme Kijev. U međuvremenu, stotine Bjelorusa podiglo je oružje u Ukrajini protiv Rusije u sklopu brigade po imenu Bataljon Kastus Kalinouski, nazvan po bjeloruskom nacionalnom heroju iz 19. vijeka.
S druge strane, ukazuje Vašington post, bjeloruska opozicija tvrdi da je Lukašenko na ivici kolapsa, da se njegova državna kasa prazni zabrinjavajućom brzinom te da je njegova paranoja dovela do smjene nekada lojalnih zvaničnika i hapšenja lidera uticajnih sindikata u zemlji.
Podrška otporu i pomoć Bjelorusiji
Da bi pobijedio Vladimira Putina, Zapad mora pomoći i Bjelorusiji, napisao je u komentaru londonski Tajms (The Times) ističući da bi “podrška antilukašenkovskim partizanima” mogla ubrzati njegov odlazak s vlasti i nauditi njegovom pokrovitelju u Kremlju.
Ako Zapad želi da smanji ambicije Kremlja, onda se ne može fokusirati samo na održavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, već mora pomoći i Bjelorusiji prema evropskoj budućnosti, naročito jer je, ističe Tajms, Lukašenko oslabljen ratom u susjedstvu dok je Putinov slovenski san postao otrovan za ruske susjede i njene navodne saveznike.
U spontanom otporu kretanju ruskih trupa na bjeloruskom tlu najupečatljiviji su bili takozvani “željeznički partizani“, napisao je londonski list, dodajući da su desetine željezničara i hakera uspjeli zapaliti signalne kutije, sabotirati pruge, skrenuti vozove i usporiti ratne napore. Dok tajna policija u civilu patrolira željezničkim stanicama, neki od sabotera su zatvoreni a neki i upucani.
Otpor se širi u društvu te su, kako ističe Tajms, grupe majki vojnika držale antiratne mise u Minsku, dok je Nobelovka rođena u Ukrajini Svetlana Aleksijevič poručila mladim bjeloruskim muškarcima da je “najherojskija stvar koju bjeloruski vojnici u ovom trenutku mogu učiniti je da ne pucaju”.
Tihi rat u Bjelorusiji je stvorio novi osjećaj nacionalne solidarnosti što Zapad mora iskoristiti i uspostaviti dublje prijateljstvo s bjeloruskom opozicijom te ubrzati Lukašenkov odlazak, što bi na koncu i Putinu pokazalo da je došao u ćorsokak, zaključuje Tajms u komentaru.