Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine raspisalo je natječaj za 19 rukovodećih pravosudnih pozicija, među kojima je i pozicija glavnog tužitelja Državnog tužiteljstva. Još se ne zna ko će na ovu užarenu stolicu sjesti, no tko god da bude izabran čekat će ga veliki posao, budući da je rad ove pravosudne institucije odavno ocijenjen kao neefikasan i nezadovljavajući po svim segmentima.
Počela je utrka za glavnog državnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine. 19. maja bit će poznato ko će sjesti u u fotelju. Inače, mjesto glavnog tužioca Tužilaštva BiH, od njegovog formiranja 2003. godine prate brojne afere, i još nijedan od dosadanjih glavnih tužilaca nije završio mandat. Za sada, a što je potvrđeno za BHT1, na tu funkciju će se kandidovati sadašnji v. d. glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić. Kratko je prokomentarisao: Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima kapacitete da se izbori sa svim izazovima. Spominje se i kandidatura šefice Odjela za organizirani kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, Diane Kajmaković. No, jasno je da će kandidata biti još mnogo.
“Prijavit ću se na konkurs za glavnog državnog tužioca Tužilaštva BiH. U fokusu rada Tužilaštva Bosne i Hercegovine do sada su bili predmeti visoke korupcije. Radi se i na unapređenju saradnje sa međunarodnim orgnaizacijama kao što je EUROPOL . Naglasio bih činjenicu da su te saradnje dovele i do hapšenja osumnjičenog za naručivanje ubistva načelnika krim policije Prijedora, Radenka Bašića”, kaže za BHRT Milanko Kajganić, v. d. glavnog državnog tužioca.
Onaj ko bude izabran na poziciju glavnog državnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine suočit će se sa iznimno lošim imidžom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, velikim brojem neriješenih predmeta kao i sve većim nepovjerenjem građana. Advokati i tužioci poručuju da se treba izabrati onaj koji ima struku, znanje i iskustvo jer, kako su rekli, upravo zbog nedostatka iskustva i znanja u posljednje vrijeme je mnogo oslobađajućih presuda.
“Što se tiče politike, ona će se sigurno miješati u izbor tužioca, i to preko VSTS-a. Ja nekako želim da imam povjerenje u taj novi saziv VSTS-a, da će se izboriti da ipak izaberu najboljeg kandidata, a ne onoga koji najviše odgovara određenim političkim partijama. Ko bude kandidat treba da prezentuje na koji način će odrediti pravce rada i kako zamišlja tu politiku gonjenja, štqa će mu biti prioriteti u radu”, ističe za BHRT advokat Senka Nožica.
Arben Murtezić, bivši glavni disciplinski tužitelj za BHRT kaže:
“Sama ta funkcija glavnog tužioca, ne samo u pravosuđu već i zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, možda i najznačajnija funkcija u državi i to je zaista veliki teret i tu se ispostavilo da se taj teret nije mogao iznijeti do kraja. Kreće se tu sa određenim problemima, sa određenim hendikepom, ali ne trebamo se uvijek vraćati unazad trebamo gledati naprijed”.
Dosadašnjii rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prema mnogim međunarodnim i domaćim izvještajima, ocijenjen je kao neefikasan i loš. Krivična gonjenja često su predmet političke manipulacije, a ono što je godinama dodatni problem na šta su upozoravali i međunarodni zvaničnici jeste i činjenica da ne postoji sistemska i institucionalna kontrola optužnica i istraga, posebno kada je riječ o visokoj korupciji. U prošloj godini Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je samo jednu optužnicu za visoku korupciju. Iz Transparensija upozoravaju i na probleme sa dužinom trajanja postupaka među kojima su i oni sa više od četiri godine, navodeći primjer “Bobar banke”, u kojem još nije donesena presuda, a istraga je pokrenuta još prije šest godina.
“Tužilaštvo se dosada ne može pohvaliti nekim bitnim uspjesima, posebno iz oblasti korupcije. Vidjeli smo da nema slučajeva iz oblasti visoke korupcije koji se procesuriaju, čak i ova sitna korupcija gdje se procesuriaju određeni službenici profesori, policajci manjeg obima. Mi smo u 2019. godini imali 4 podignute optužnice”, kaže za BHRT Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.
I sve dok kompletno Tužilaštvo ne bude reformisano, a onda i pravosuđe u cjelini – neće doći do značajnih promjena, zaključuju iz Transparensija. Inače, u posljednjih 15 godina za reformu pravosuđa u Bosni i Hercegovini dato je 50 miliona eura, a rezultati koje danas imamo su porazni.
