HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papiloma virus – HPV. Smatra se ključnim uzročnikom raka vrata maternice kod žena, a sve se češće povezuje i malignim bolestima drugih sijela. O ovoj temi danas razgovaramo sa Šejlom Balić, specijalistom ginekologije i akušerstva koja će za Ero.ba i naše čitaoce reći mnogo više o samoj temi.
Šta nam možete reći o karcinomu grlića materice?
– Rak grlića materice po učestalosti je na četvrtom mjestu u svijetu. U BiH, prema zadnjim evidencijama o incidenci karcinoma, karcinom grlića materice zauzima drugo mjesto. Sve žene imaju rizik za razvoj ovog karcinoma, a najčešće se javlja u dobi od 30 godina i više. Učestaliji je u ekonomski nerazvijenim zemljama, čime smo mi dodatno na udaru. Kao mogući uzroci navode se česta oštećenja i infekcije cervikalnog epitela, najčešće uzrokovane HPV infekcijom. Rak grlića maternice jedan je od najpreventabilnijih vrsta raka odnosno otkriven u lokaliziranom stadiju s velikim uspjehom može biti liječen. On dolazi bez simptoma. Nema bola, nema svraba, nema neprijatnosti, a ćelije mogu da mutiraju. Srećom, prekancerozne promjene na grliću materice veoma sporo prerastaju u rak (karcinom) grlića materice.
Spomenuli ste da je najčešći uzročnik infekcija humanim papiloma virusom. Šta on predstavlja i koji su načini prenošenja?
– Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Infekcija HPV-om se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Važno je istaknuti da do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Mehanička sredstva kontracepcije kao prezervativi nisu apsolutna zaštita protiv zaraze, ali u određenoj mjeri umanjuju rizik. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze.
Kako se možemo zaštiti?
– Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj i vakcinaciju, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir žena na karcinom cerviksa (PAPA test) i HPV tipizaciju.
Šta podrazumijeva vakcinacija protiv HPV-a?
– Vakcinacija protiv HPV infekcije je iznimno važna, jer se na ovaj način skoro sasvim sprečava nastanak karcinoma cerviksa i kondiloma. Od 2006. godine je u preko 160 zemalja odobrena primjena HPV vakcina te je uvedena u nacionalne programe imunizacije u najmanje 40 zemalja. Djelotvornost u sprečavanju perzistentne infekcije tipovima HPV-a sadržanima u vakcini je preko 80 posto, što dovodi do smanjenja cirkulacije virusa u populaciji. Registrirane su tri vakcine protiv infekcije HPV-om: dvovalentno (Cervarix), četverovalentno (Silgard / Gardasil) i devetvalentno (Gardasil 9).
Koliko je sigurna vakcinacija i kome se preporučuje?
– Mnoga istraživanja provedena u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama pokazuju sigurnost i učinkovitost HPV vakcine. Vakcine se pripravljaju iz visoko pročišćenih čestica proteina L1 tehnologijom rekombinantne DNK. Ove čestice nalik virusu ne sadrže virusnu DNK, ne mogu inficirati stanice, razmnožavati se niti uzrokovati bolesti. Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa preporučuje se za djevojčice i dječake u dobi od 11-12 godina, ali se može dati već u dobi od 9 godina, a najkasnije u dobi od 13-26 godina. Djeca su najbolje zaštićena od HPV-a prije nego što budu izložena bliskim genitalnim kontaktom koža na kožu ili spolnim odnosom.
Koliko je doza potrebno?
– Za djevojčice i dječake koji primaju prvu dozu vakcine protiv HPV-a prije 15. godine života, potrebne su samo dvije doze. Razmak između dvije doze je 6-12 mjeseci. Ako se ove dvije doze daju u razmaku kraćem od 5 mjeseci, preporučuje se treća doza. Ako žene ili muškarci dobiju svoju prvu dozu u dobi od 15 godina ili više, potrebne su tri doze. Druga doza se daje 1-2 mjeseca nakon prve doze , a treća 6 mjeseci nakon prve doze. Vakcina je najučinkovitija kada se daje prije izlaganja HPV virusu kroz seksualnu aktivnost, ali studije pokazuju učinkovitost čak i nakon izlaganja, ali treba istaći da se proizvodi veći odgovor antitijela u djece u dobi od 11 do 12 godina od starije djece i odraslih. Mnogi roditelji misle da je HPV vakcina potrebna samo njihovim kćerima. Zdravstveni radnici također bi trebali poticati roditelje na vakcinisanje svojih sinova kako bi se smanjilo širenje HPV virusa i spriječio analni, orofaringealni i rak penisa te genitalne bradavice.
Kako ste zadovoljni stanjem u našoj državi po ovom pitanju?
– Moram priznati nisam baš zadovoljna, jedino što mi daje vjeru i entuzijazam jeste usvojena inicijativa na nivou Kantona Sarajevo, da se HPV vakcina uvrsti u kalendar vakcinacije, te započeo sa implementacijom imunizacije kao prevencije razvoja karcinoma grlića materice. Također ono što proizvodi nezadovoljstvo je generalno stvoreni skepticizam prema svim vidovima vakcinacije te mogućnost roditeljskog odbijanja vakcinacije zbog neutemeljnih tvrdnji o nus pojavama istih. Svjesni smo da je u današnjici uvriježena antivakserska propaganda koja će nam posljedično onemogućiti eradikaciju brojnih infektivnih oboljenja i ponovnu pojavu skoro iskorijenjenih bolesti. Smatram da bi se trebali voditi primjerom razvijenih zemalja poput Australije koja je zahvaljući potpunoj implementaciji imunizacije HPV vakcinom, se približila skoro potpunoj eliminaciji cervikalnog karcinoma.
Koja je Vaša uloga?
– Rekla bih dvojaka, prvenstveno kao ginekologinje, a zatim kao predsjednice Foruma žena SDP-HNK. Slijedeći dobar primjer Kantona Sarajevo, informiranjem o važnosti prevencije, te egzaktnim podacima o uspješnosti vakcinacije protiv HPV-a, ključno je potaknuti inicijativu čime bi se usvojio program i sprovela njegova realizacija. Poput mojih kolega u Kantonu Sarajevo, nadam se da ću moći svoju poziciju iskoristiti ka stvaranju plana i programa implementacije HPV vakcine, promovisanju screening metoda, te edukaciji adolescenata, sa krajnjim ciljem stvaranja sigurnijeg okruženja i zdravije populacije, kaže nam na kraju razgovora za Ero.ba Šejla Balić, specijalista ginekologije i akušerstva.